Terenska istraživanja: Gdje se nalazi stećak Radonje Ratkovića? | Herceg Televizija Trebinje

Društvo

Terenska istraživanja: Gdje se nalazi stećak Radonje Ratkovića?

Izvor: Glas Trebinja | Datum:26.09.2015.
stecak 1Nadgrobni spomenik Radonje Ratkovića na Kalemegdanu

O nadgrobnom spomeniku Radonje Ratkovića pisao je, pored ostalih, epigrafičar Marko Vego. Ćirilični natpis ovog spomenika objavljen je sa tačnim čitanjem, ali ne sasvim tačnim crtežom. Samo u desnoj polovini natpisa sastavljenog iz četiri reda podjednake dužine, uklesanog dosta sitnim slovima, uočio sam na devet mjesta dvije krupnije i pet sitnih nepreciznosti.
Natpis je i izvorno usječen na veoma neravnoj površini uže strane stećka tipa sljemenjaka koja sada predstavlja njegovu istočnu stranu. Kada sam 15. juna ove godine, predusretljivošću kolektiva Vojnog muzeja na Kalemegdanu, po prvi put vidio i dotakao ovaj spomenik, očekivao sam natpis pozicioniran na dužoj strani sljemenjaka.
Ipak, zahvaljujući nešto sitnijim slovima nego je to uobičajeno, ovaj relativno dugački natpis mogao je biti smješten na užoj njegovoj strani. Krupnije pogreške kod crteža-fotografije M. Vega uočene su kod slova Z u trećem redu natpisa, kao i kod slova M u završnici drugog reda gdje su nađene znatno duže nožice. Valja primjetiti upadljivu sličnost slova ovoga natpisa sa poznatim starim natpisima istočne Hercegovine kakav je natpis u porti crkve Svetih Joakima i Ane u Vrhpolju u Ljubomiru, natpis Dobrašinovića u porti crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Konjskom u Zupcima ili natpis Ivana Mrčića u selu Fatnica sa gotovo identičnim slovom G koje tendira brzopisnom tipu.
I ovaj natpis možemo, ne samo zahvaljujući pomenu gospodina vojevode Sandalja Hranića, smjestiti u prvu polovinu 15. vijeka.
SPOMENIK Radonje Ratkovića prenešen je u postavku Vojnog muzeja u Beogradu polovinom šezdesetih godina 20. vijeka u periodu vrhunca jugoslovenske istraživačke kampanje na izučavanju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika Bosne i Hercegovine.

stecak 2Preko ivice zida jasno se vidi nadgrobni spomenik Radonje Ratkovića. Spomenik leži na platou, u malom parku u 
južnom dijelu Vojnog muzeja na Kalemegdanu

Izbor je pao na ovaj spomenik upravo iz razloga što donosi natpis koji govori o pogibiji u službi vojvode Sandalja pa se željelo postaviti ga u postavku jednog vojnog muzeja. No, u to vrijeme, odnešeno je još vrijednih spomenika iz istočne Hercegovine, pa i spomenika visoke umjetničke vrijednosti.
Ovaj krupni sljemenjak ne spada u spomenike koji po nivou zanatske i umjetničke izrade spadaju u izuzetnije i posebnije spomenike na ovom prostoru i on je prenešen isključivo zbog natpisa. Njegova primarna pozicija bila je na krečnjačkom grebenu Ćućenica u blizini gatačkog Ključa u kojem se nalazio srednjovjekovni grad.
Pored njega, ovdje su ležala i leže i danas, dva krupna nadgrobna spomenika, a opažaju se i ostaci nekih većih zgrada nešto istočnije.
Danas posjedujemo dokaze o oštećivanju spomenika istočne Hercegovine odabranih za postavku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu prilikom transporta. Takav se slučaj dogodio, na primjer, u Radmilović dubravi kod Bileće kao i u Rđusima kod Ljubinja. Još jednom, povodom odnošenja ovog spomenika, želim skrenuti pažnju na nedopustivost takvog postupka. Ovakvo uvjerenje iznosio sam i ranije povodom odnošenja nadgrobnog krsta sa Simiova koji nosi natpis Dragišića (Kosače) tokom 1963. godine, kao i drugih spomenika sa ovog prostora.
Takođe, želim iznijeti i bojazan za postupak sa skeletnim ostacima pokojnika čiji su grobovi arheološki raskopavani, a skoro po pravilu, stizalo se do rezultata koji nam o životu naših vjerujućih predaka nisu rekli gotovo ništa.

Goran Komar/ Glas Trebinja

Kategorija: Društvo

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: