MILENKO JAHURA: Prebilovci mogu da opstanu samo pod zaštitom Uneska! | Herceg Televizija Trebinje

Društvo

MILENKO JAHURA: Prebilovci mogu da opstanu samo pod zaštitom Uneska!

Izvor: Srpsko kolo | Foto: Slobodna Hercegovina | Datum:10.03.2016.

KONKRETNA RJEŠENJA -  Milenko Jahura svoj život posvetio je težnji da pomogne obnovu Prebilovaca, sela koje je simbol stradanja srpske Hercegovine u vrijeme zločinačke NDH. Kao dugogodišnji predsjednik SND Prebilovaca imao je potrebu da na početku razgovora za Srpsko kolo izrazi zabrinutost za opstanak Srba u dolini Nerteve. Naime, on se slaže da je Hram Vaskrsenja izgrađen neuobičajeno brzo, međutim, po njegovim riječima, ništa značajno se ne planira na podizanju sela.

Milenko Jahura (FOTO: SLOBODNA HERCEGOVINA)Milenko Jahura

– Prebilovci se ne mogu podići i preporoditi bez ljudi, prije svega bez Prebilovčana, kako povratnika, tako i bez raseljenih. Ne mogu ni bez osnivanja posebnog privrednog subjekta, registrovanog u skladu sa zakonom. A na sadašnjem broju i strukturi povratnika selo Prebilovci nema dugoročne perspektive.

  • Da li ipak možemo biti optimisti ako vidimo da su se u hramu obavila i prva krštenja…

– Istina, vratio se prošle godine u selo jedan mladi bračni par sa djecom. Poslije niza godina očekuje se obnova tri kuće iz donatorskih projekata države. Ima najava da se seoske kuće konačno mogu priključiti na vodovod… Ali sve je to premalo u odnosu na situaciju razorenog i raseljenog naselja, sa vrlo malo zaposlenih ljudi, posebno što obnova te tri kuća ne znači i povratak tri porodice u selo. Svaki zastoj ili odlaganje podizanja Prebilovaca je opasan gubitak vremena i energije sve manjeg broja ljudi koji se još uvijek dobrovoljno trude za svoje selo, nadajući se njegovoj pravoj obnovi. Prebilovci imaju potencijale da budu veliko, značajno i poznato mjesto, ne samo za pojmove Hercegovine. Ili će to biti, ili neće postojati. Tu sredine nema.

  • Koji su najneophodniji infrastrukturni projekti u ovom trenutku?

– Najvažnije bi bilo da se izradi i primjeni Projekat obnove Prebilovaca koji bi imao i razvojni, privredni dio, zatim da se osnuje privredni subjekt koji bi bio nosilac razvoja Prebilovaca, te da se u svrhu povratka stanovništva i razvoja turizma i drugih djelatnosti hitno obnovi zgrada škole i veći broj kuća. Valjalo bi raditi i na ideji o etno selu u zaseoku Grlić. U njemu su živjeli Ekmečići, a tu do sada nije ništa obnovljeno poslije rata. Trebalo bi i aktivno djelovati na ustupanju zemljišta Crkvi od strane onih koji nemaju namjeru da se vraćaju u Prebilovce, niti da koriste zemlju kojoj su vlasnici.

  • Aktuelna tema je zakup zemlje. Možete li nam objasniti šta se tačno dešava?

– Država preko kantonalnih i opštinskih vlasti iznajmljuje na određeni period vremena zemljište nad kojim ima formalno pravo raspolaganja za sadnju smilja. Zemljište se uznajmljuje po nekom planu, koji nije javno objavljen, niti su, bar mještani Prebilovaca, o tome bilo šta znali sve dok se nadomak sela nisu pojavili bageri i počeli raskopavanje terena. Čak ni tada im dugo vremena nije bilo jasno šta se u stvari radi, sve dok se nije pojavio čovjek iz sela Višića koji se predstavlja kao „hrvatski branitelj“. Rekao je da se on tu u ratu borio i da je na terenu samog sela Prebilovci, na platou na kome je i Hram, dobio u zakup nekih 12 hektara, ali da neće saditi smilje nego smokve i držati koze i sl. Prebilovčani su se sa pravom uznemirili.

Hram Hristovog Vaskresenja u Prebilovcima (Foto: Slobodna Hercegovina)Hram Hristovog Vaskresenja u Prebilovcima

Trebalo bi i aktivno djelovati na ustupanju zemljišta Crkvi od strane onih koji nemaju namjeru da se vraćaju

  • Načelnik opštine Čapljina dr Smiljan Vidić tvrdi da je zemlja data u zakup samo jednom Prebilovčaninu.

– Načelnik nije bio korektan i javno je izrekao neistinu. Dolazak pomenute osobe na traktoru na teren ga je brzo demantovao. To pokazuje da je navodni plan sa smiljem bio samo izgovor nekome za otimanje prebilovačkog prostora sa ciljem pritiska na Srbe da se isele i da se tako ugrozi i opstanak Hrama, koji očigledno smeta okruženju.

  • Naglašeno je da se zemlja daje za poljoprivrednu namjenu.

– To je obično licemjerje jer se to zemljište vijekovima koristi kao poljoprivredno za ispašu stoke prebilovačkih porodica kao njihova kolektivna nepodjeljena svojina, koja je u komunizmu prešla u posjed države. Prebilovčanima će prvi put u istoriji biti ograničeno kretanje stazama u njihovom ataru.

  • Zar država ne može da radi sa tom zemljom što joj je volja?

– Mene najviše nervira nerazumijevanje situacije upravo od strane pojedinih srpskih novinara vezano za prava na zemljištu. Kao da država, čak i da je apsolutni titular prava, može da radi da maltertira i ugrožava stanovnike naselja kome pripada zemljište?! Taman posla! Po zakonu je zabranjena zloupotreba prava koje neko inače ima. Ovo govori mnogo o nama, stanju svijesti i opšteg obrazovanja, koje utiče negativno na mogućnost opravdanog suprotstavljanja nasilju, kojeg praktično i nema bez medija.

prebi-3

  • Zašto nije bilo sloge da Srbi otkupe zemlju?

– Nije presudna sloga, već opšte stanje srpske nacije. A pitanje je da li bi trebalo bilo kome dozvoliti da ruinira prirodno bogatsvo Prebilovaca za šaku novca ili treba te vrijednosti zaštititi i upotrebiti za razvoj sela? Apsolutno sam za ovo drugo.

Krajnje je vrijeme za deklaraciju o genocidu NDH – Nedavno je SND Prebilovci predložilo je usvajanje deklaracije o genocidu NDH nad srpskim narodom. Zbog opšteg odnosa komunističkih vlasti prema srpskim žrtvama, a potom i zbog sramne nebrige dobrog dijela Srba prema ovim mučenicima do danas nije pokretano ovo pitanje. Vlasti su da bi pravile famozno „bratstvo i jedinstvo“, od domaće i strane javnosti skrivale groznu istinu o tim strahotama. I pored toga neizreciva je sramota što ovakva deklaracija nije ranije predlagana, niti usvojena. Nedavno ju je izglasala Narodna Skupština Republike Srpske kao Deklaraciju o genocidu NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima, na predlog Međunarodne koferencije o Jasenovcu. Konferencija je isti predlog podnijela i Narodnoj Skupštini Republike Srbije. Bilo bi dobro da bude više ovakvih predloga ili podrške ovome što je već podnijeto, a 75 godišnica od početka genocida je prilika da se Deklaracija konačno usvoji – zaključuje Jahura.

  • Svjedoci smo sve zaoštrenije retorike na relaciji Zagreb- Beograd. Kako se to manifestuje u dolini Neretve?

– I prije toga u Dolini Neretve imamo situaciju koja je na neki način bila i uvod u šire zaoštravanje odnosa. Tu imam u vidu govor don Željka Majića, generalnog vikara mostarskog biskupa u selu Klepci od 8. novembra prošle godine. Tu je do 1942, bio župnik don Ilija Tomas najzaslužniji za upostavljanje ustaške vlasti u Čapljini u proljeće 1941. Ta vlast se „proslavila“ najmontruoznijim zločinima nad Srbima, u čemu su prednjačili ustaše iz don Ilijine župe. Oni su od druge polovine juna do kraja avgusta 1941, u toj župi, ubili najmanje 1.200 Srba, među kojima i oko 500 djece iz sela Prebilovci, Klepci, Loznica, Gnjilišta,Tasovčići, Rečice, Dračevo i Počitelj. Da zaoštri odnos pastve prema Srbima, u skladu sa nepisanim pravilom toga kraja izbjegao je i upotrebu riječi Prebilovci, koje je nazvao „susjednom uzvisinom“. Da napomenem da je NDH Prebilovce poslije pokolja 1941. godine bila preimenovala u „Novo Selo“. Nije mogao ni da izgovori ime ni titulu srpskog patrijarha već ga je oslovio kao „predvoditelja svete arhijerejske liturgije“. Srpske žrtve je nazvao „onima koje su častili i na oltar uzdigli“, a koje po njemu nisu stradali kao nevini, samo zbog pripadnosti srpskom narodu i pravoslavnoj crkvi!? Ovakve riječi se nisu javno čule od katoličkih sveštenika od Drugog svjestkog rata i morale su imati širi odjek.

pb

  • Prošle godine ste uz pomoć predsednika SSR Miodraga Linte uspjeli da od državnog sekretara Ministarstvu omladine i sporta Nenada Peruničića dobijete obećanje o gradnji multifunkcionalnog sportskog terena u Prebilovcima. Dokle se stiglo sa tim projektom?

– Moram da pomenem da je ovo bila samo jedna od čitavog niza stvari u kojima imamo podršku Miodraga Linte. Sportski teren bi nam zaista puno značio. Prije sedam mjeseci opštini Čapljina je podnijet zahtjev da izda saglasnost za gradnju terena. Poslije urgencije, nedavno je opština reagovala i to zahtjevom da joj se priloži i projekat terena. Sada smo podnijeli zahtjev Ministarstvu omladine i sporta Srbije da nam ustupe projekat i ta procedura je u toku. Načelnik Čapljine je obećao da će sa dozvolom za teren biti sve u redu.

  • Zadnjih nedjelja pojavila se inicijativa o skupljanju knjiga za biblioteku Stana Arnaut u Prebilovcima.

– Lijepa i značajna ideja našeg sveštenika Marka iz Čapljine, koju je podržala i Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu u Beogradu. Nailazi na odličan odjek kada su u pitanju knjige. Mislim da će uskoro krenuti radovi na osposobljavanju prostorije u kojoj je nekada stanovala mučenica Stana, ali to neće biti dovoljno. Trebaće da se adaptira i dio tavanskog prostora Doma u Prebilovcima, a za to nema dovoljno sredstava. I ovdje bi bilo dobro da je bolja međusobna komunikacija.

Jahura

  • Kakve akcije planirate u narednom periodu? 

– Imamo namjeru da se posebno posvetimo obilježavanju 75 - godišnjice stradanja Svetih Prebilovačkih i donjo-hercegovačkih mučenika 6. avgusta ove godine i dovršetku projekta „Atlas genocida NDH nad srpskim narodom u Hercegovini“. Ovo što se dešava u vezi davanja u zakup prebilovačkog zemljišta nas opominje da moramo raditi i na projektu zaštite prostora Prebilovaca, kao memorijalnog i kao kulturno-istorijskog i prirodnog dobra od posebnog značaja koji bi trebalo staviti i pod zaštitu Uneska. Ako ne budemo imali ozbiljnu podršku pitanje je šta će se i kako od svega ovoga uraditi.

Razgovarao: Trifko Ćorović

Kategorija: Društvo

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: