Beograd: Komemoracija povodom smrti Nikole Asanovića | Herceg Televizija Trebinje

Društvo

Beograd: Komemoracija povodom smrti Nikole Asanovića

Datum:30.04.2015.

Komemoracija povodom smrti Nikole Asanovića, dugogodišnjeg predsjednika bilećkog odbora SPKD „Prosvjeta“ i pokretača manifestacije „Ćorovićevi susreti pisaca i istoričara“, održana je u sredu u redakciji časopisa „Nova Zora“ u Beogradu.na

Prijatelji i kulturni poslenici iz Hercegovine nadahnuto su govorili o delu i stvaralaštvu hroničara, književnika, istoričara, pregaoca, urednika i organizatora gotovo svih kultruno-prosvetnih manifestacija u Hercegovini, pre svega u Bileći i Gacku.
Komemorativni skup otvorio je istaknuti srpski književnik Radoslav Bratić, glavni urednik „Nove Zore“ koji je najzaslužniji, zajedno sa pokojnim Nikolom Asanovićem, što je taj časopis pokrenut i opstao u životu u najtežim trenucima u kojima se nalazio srpski narod Hercegovine.
Bratić je naglasio rezultate i zasluge pokojnog Asanovića na njegovom doprinosu očuvanju istorije i kulture Hercegovine.
Učesnici komemorativnog skupa odlučili su da se objave nadahnute besjede i poruke Nikole Asanovića, kao svojevrsnu hronologiju i putokaz pokoljenjima.

Profesor dr Miloš Kovačević naglasio je da je Asanović bio primjer kako bi trebalo živjeti i voljeti Hercegovinu. „Nije se nikada žalio, ali se nije ni štedio“, istakao je Kovačević.
Asanović je pokrenuo i objavio veliki broj knjiga, vratio ugled „Prosvjete“, a njegovim zalaganjem „Nova Zora“ je postala kulturni časopis od nacionalnog značaja.
Poznati novinar Miloš Marković podvukao je da je Asanović uložio čitav svoj život, svoje znanje i umeće u to da srpska kultura Hercegovine bude dostupna najširoj javnosti.

– Bio je rečit, razgovorljiv, svestran, čovjek od riječi, saboran i učen. Asanović je bio i radiša i znalac – rekao je Marković.

O liku i djelu Asanovića govorili su: dr Srđan Milićević, Slobodan Vujović, Vuk Krnjević, Stojana Magdalenić, dr Vidak Kovačević, dr Miroljub Joković, Vlado Milošević, Dejan Mastilović, Risto Tubić, Svetozar Crnogorac. Na komemoraciji su bili predstavnici zavičajnog kluba Bilećana u Beogradu Miodrag Dunđerović i Boris Krkelić, kao i Gabrijela Bratić.

komemroracije

Asanović je rođen 1954. godine na Zubcima, u opštini Trebinje. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću 1975. godine i stekao zvanje nastavnika srpskohrvatskog jezika i književnosti, a zatim studirao književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Diplomirao na Defektološkom fakultetu u Beogradu 1986. godine i stekao zvanje specijalnog psihologa i pedagoga. Bio je pri završetku postdiplomskih studija, smijer književnost, na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu – magistarski rad na temu Uređivačka koncepcija Časopisa “Nova Zora“.

Predavao je srpski jezik i književnost u bilećkim osnovnim školama 28 godina.

Pet godina aktivno se bavio novinarstvom i publicistikom (Javnost, Politika, Intervju, Hercegovac, Ilustrovana politika, u kojima je objavio više od 300 tekstova).

Radio je na obnavljanju SPKD “Prosvjeta“ u Bileći 1990. godine, bio je njen predsjednik, a u dva mandata i potpredsjednik Glavnog odbora SPKD“Prosvjeta“ − 25 godina rada u redovima „Prosvjete“, kako u Bileći, u Hercegovini i Republici Srpskoj.

Skupa s istaknutim književnikom Radoslavom Bratićem, pokretač je i osnivač Ćorovićevih susreta „Srpska proza danas“, koji se redovno održavaju od 1997. godine i na kojima se dodjeljuje nagrada za najbolje prozno ostvarenje u prethodnoj godini, pisano srpskim jezikom. Svake godine Ćorovićevi susreti „Srpska proza danas“ okupljaju eminentne pisce, književne kritičare i istoričare, akademike i univerzitetske profesore.

Zajedno sa Radoslavom Bratićem pokretač je i osnivač “Nove Zore”, časopisa za književnost i kulturu. Bio je njen sekretar. “Nova Zora“ smatra se jednim od najboljih časopisa ove vrste na srpskom jezičkom prostoru.

U „Prosvjeti“ u Bileći bio je urednik izdavačke djelatnosti. Uredio je, ili priredio, preko četrdeset knjiga. Naročito treba istaći njegove monografije “Kroz istočnu Hercegovinu” i “Bileća nad izvorom Trebišnjice”.

Pisao je književnokritičke prikaze i osvrte, prigodne književne rasprave i recenzije, od kojih je pedesetak publikovano u različitim glasilima.


Za Slobodnu Hercegovinu: M. Dunđerović

Foto: B. Krkelić

Kategorija: Društvo

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: