Srpski zalog | Herceg Televizija Trebinje

Književnost - Feljton

Srpski zalog

Izvor: Herceg TV | Foto: Ilustracije | Datum:21.10.2016.

Kći kneza Lazara i kneginje Milice, Bajazitova družbenica, Tamerlanova zatvorenica, ktitorka – Olivera Hrebljanović, jedna je od onih zaboravljenih srpskih princeza, koju su dominantne uloge Nemanjića potisnule u istoriji srednjeg vijeka srpskog dvora i naroda.

Rođena oko 1373. godine, kao najmlađoj od sedmero djece, roditelji joj daju biblijsko ime Olivera što simboliše napredak, božiji blagoslov, ljepotu, snagu i mir. Olivera je djetinjstvo provela na dvoru u Kruševcu, učeći se lijepom ponašanju. Obrazovanje kneževske djece u Srbiji prvenstveno je bilo zadatak i obaveza. Neizostavno je bilo podučavanje čitanju, pisanju, matematici, pjevanju, takođe morao je tečno da se govori latinski i grčki jezik

Poslije Kosovske bitke, Olivera je 1390. godine data za ženu osmanskom sultanu Bajazitu I. Naime,Srbijom je tada, u ime maloljetnog kneza Stefana Lazarevića, vladala kneginja Milica. Ona je ovaj teški vladarski i majčinski teret odluke o vazalstvu Turcima i davanju Olivere u harem podijelila sa preživjelim plemstvom i crkvenom jerarhijom. Tako je konačnu odluku o slanju Olivere u sultanov harem donio Državni sabor, krajem 1389. godine. Pored slanja Olivere Bajazitu, Lazarevići su se obavezali i na vazalne obaveze prema Osmanlijama koje su podrazumijevale plaćanje godišnjeg danka i redovno izvršavanje vojnih obaveza.

Sklapanje političkih brakova oduvijek je bilo sredstvo diplomatije. Ruka sestre i kćerke bila je zalog mira, prijateljstva, političkog saveza ili nagodbe od najstarijih vremena. Brak Olivere Hrebeljanović nije bio izuzetak, ali ipak njena sudbina se izdvaja od ostalih.

Prema predanju, put iz rodnog Kruševca ka Drenopolju srpski narod je Oliveri posuo ružama. Među stotinama žena u haremu, Olivera je postala jedna od četiri sultanove zakonite žene – kadune. Vremenom se između njih dvoje ipak rodila ljubav. Prema postojećim izvorima, Olivera je bila „vanredno lijepa i imala je veliki uticaj na Bajazita i uspjela da „i u sultanskom haremu održi prvo mesto, i da zadobije i održi ljubav bijesnog Bajazita. Svoje mjesto u haremu i sultanovom srcuona je često koristila da pomogne svom napaćenom narodu i državi. Za sve vrijeme boravka u haremu Olivera je ostala u pravoslavnoj vjeri.

Sultan je veoma poštovao i cijenio Oliveru, koja je zahvaljujući izuzetnom obrazovanju uspjelada se izbori za svoje mjesto u strogoj haremskoj hijerarhiji. Istoričari bilježe da je njen politički uticaj na sultana bio veliki. Olivera je pokazala svoju diplomatsku sposobnost, a to je doprinjelo i boljem položaju Srbije u odnosu na ostale vazale. Takođe se uvijek zalagala za dobrobit svoga brata Stefana Lazarevića. Bitno je napomenuti da je i pored života na turskom dvoru, Olivera ostala vjerna pravoslavlju.

Posle bitke kod Angore (Ankare) 1402. godine, gdje je tatarski emir Tamerlan nanio težak poraz Osmanlijama i zarobio sultana Bajazita, u zarobljeništvo je dospjela i Olivera. Prema osmanskoj tradiciji, Bajazit je 8. marta 1403. u tatarskom ropstvu izvršio samoubistvo zbog sramote koja je bila nanesena Oliveri, što je jedan od dokaza njegove odanosti prema njoj. Olivera je oslobođena iz zatočeništva tokom 1403. godine zahvaljujući poslanstvu koje je njen brat despot Stefan Lazarević poslao Tamerlanu.

Po povratku sa turskog dvora, Olivera se nije udavala. Neki istraživači tvrde da je to dokaz da je zaista voljela Bajazita. Ostatak svog života provela je na dvorovima brata Stefana Lazarevića, sestrića Đurađa Brankovića i sestre Jele Balšić. Izvori bilježe da je umrla oko 1444. godine i da je sahranjena na nepoznatom mjestu.

Princeza Olivera Hrebljanović je jedan od primjera hristolike žrtve koju pojedinac može dati za dobrobit svom narodu. Njena postojanost ogledala se u tome što je, i pored života na osmanskom dvoru, ostala pravoslavni vjernik. Njeno visoko obrazovanje i prirodna ljepota neupitno su vršile podonosan uticaj na plahog i nabusitog Bajazita.

Pametna, odlučna i vjerna otadžbini, Olivera je zaslužila da se njeno ime pamti u burnoj istoriji srpskog naroda.

Kategorija: Feljton

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: