Trebinje u narednom periodu očekuju ozbiljni građevinski zahvati u projektu revitalizacije istorijskog jezgra Trebinja.

Vlada Srbije podržala je rekonstrukciju Starog grada sa dva miliona evra, a što je Gradsku upravu ohrabrilo da se upusti u tehnički veoma zahtjevan i delikatan poduhvat - obnovu nekadašnjeg hendeka oko bedema.

Marko Rikalo, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja, za Radio Trebinje kaže da bi prema aktuelnim procjenama prva faza radova na revitalizaciji hendeka mogla početi još u februaru naredne godine.

U toku izrada projektne dokumentacije, koja će dati odgovore na brojna, još uvijek otvorena pitanja. Zbog složenosti zahvata, koji nalaže optimalna hidrotehnička i građevinska, ali i organizaciona rješenja – jer će se izvoditi u stogom centru grada, izvjesno je da će se radovi izvoditi fazno.

Mislim da ćemo za mjesec dana imati gotovu projektnu dokumentaciju, koja će pokazati – koje ćemo estetsko i tehničko rješenje primijeniti. Dva su ključna projektna zadatka bila pred projektantom - prvo: da li je moguće da se hendek obnovi u njegovom punom obuhvatu na način da bude moguć prolaz lađa, a drugi: na koji način bi se voda ubacivala u hendek. Morali bi nekako da regilišemo vodostaj u hendeku, ljeti je nivo rijeke mnogo niži nego zimi, što bi imalo veliki uticaj i na nivo vode u hendeku“, pojašnjava on.

Rikalo napominje da je regulacija vodostaja od ključne važnosti – odsustvo stabilnog protoka moglo bi izazvati bujanje flore, legla komaraca, svega neželjenog zbog čega je nekadašnji odbrambeni kanal ispred gradskih zidina svojevremeno i zatrpan.

Tek po završetku projektnog rješenja biće poznata i cijena radova.

„Ako budu potrebne hidrauličke pumpe ili razne vrste hidrauličkih prepreka – to će naravno podići i vrijednost radova“,  ističe Rikalo.

Uz poduhvat koji će zasigurno donijeti potpuno novu dimenziju doživljaju istorijskog jezgra Trebinja, istovremeno biće nastavljeni i radovi na popločavanja ulica i trgova „kastela“, ugradnji rasvjete, ali i adaptaciji fasada i krovova objekata.

Popločane ulice dobiće željenu ambijentalnost tek kada se i objekti u Starom gradu urede na način utvrđen planom revitalizacije, a oni su od reda u privatnom vlasništvu, što dodatno komplikuje napore da se ovi radovi ubrzaju.

Iz Gradske uprave spremaju rješenje i za ovaj izazov – a riječ je o programu subvencija za vlasnike koji se odluče na adaptaciju svojih objekata.

„Kao što znate, prošle godine smo imali program kojim smo subvencionisali sređivanje fasada u centru grada - i to je sve prošlo veoma dobro. Trenutno pregovaramo sa Ministarstvom finasija RS - da li sredstva koja smo od Srbije dobili za rehabilitaciju Starog grada možemo upotrijebiti za subvencionisanje obnove fasada i krovova u Starom gradu. Ako ne budemo mogli, planiraćemo vlastita sredstva u budžetu za 2020. i pokrenuti program kojim ćemo, sa procentom od 40 ili 50 odsto, subvencionisati ove radove. Može se očekivati da će ovaj program krenuti već početkom sljedeće godine“, kaže Rikalo.  

Opširnije o ovoj i drugim temama iz nadležnosti Odjeljenja za prostorno uređenje – danas u emisiji „Grad izbliza“ od 17 časova. U prvom dijelu razgovora sa Markom Rikalom govorimo i o idejama kako da centar Trebinja opravda nedavno dobijeni status nacionalnog spomenika BiH, izgradnji duhovnog centra u Mrkonjićima, stanogradnji u zamahu koja i gradski budžet obavezuje na investicije u infrastrukturu i izgradnju novih ulica...