Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i njeni vjernici obilježavaju danas praznik posvećen Svetom Preobraženju Gospodnjem.

Ova svetkovina se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, a posvećena je sjećanju na događaj njegovog preobraženja na gori Tavor u Svetoj zemlji (Izraelu), kada je on najavio svoje stradanje i slavu.

Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom, a na kraju Svete liturgije osvećuje se grožđe.

Ikona Preobraženja nalazi se često na ikonostasima. Na njoj je predstavljen Hristos na gori, okružen svjetlošću, sa sagovornicima Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola – Petar, Jakov i Jovan, uplašeni leže na zemlji.

U narodu postoji vjerovanje da se ovim praznikom cjelokupna priroda preobražava.

Gora Tavor je izdvojena planina visine 588 metara u istočnom dijelu izraelske doline, u donjoj Galileji, devet kilometara jugoistočno od Nazareta.

Tavor znači centralna kupola prostora. Tavorska gora je potpuno odvojena od lanca planina i zaobljena od baze do vrha, pa otuda ime.

Gora Tavor se često uzima kao primjer uzvišenog i veličanstvenog.

gora tavorGora Tavor
U hrišćanstvu se gora Tavor poštuje kao mjesto Preobraženja Gospodnjeg.

Po Mateji, treće godine svoga propovijedanja Isus, nakon što je apostolima rekao da će stradati, poveo je na goru Tavor Petra, Jakova i Jovana da „im otjera tugu i učvrsti vjeru“.

Tada, za vrijeme molitve, Gospod se preobrazio i kako je zapisano „njegovo lice sijalo je kao Sunce, a haljine bijahu bijele kao svjetlost“. Te noći su se apostolima prikazali i proroci Mojsije i Ilija i začuo se glas Božiji, koji je apostolima rekao da nikad ne gube vjeru u Njega i Njegovog sina.

tavor

Preobraženje Gospodnje je jedan od najvažnijih crkvenih praznika. Slavi se 6. avgusta po starom kalendaru i taj dan se proslavlja i kao trenutak kada se prvi put Hristova božanska priroda učinila vidljivom.

Tradicionalne crkvene zajednice od davnina priznaju goru Tavor za goru preobraženja, iako se ime planine ne spominje u jevanđeljima.

Na vrhu planine, postoje dva aktivna manastira: pravoslavni i rimokatolički. U svakom od njih vjeruju da je izgrađen na mjestu preobraženja.

Sveto Preobraženje Gospodnje je krsna slava Grada Trebinja i njegovog Sabornog hrama.