Gradnja novog mosta preko Trebišnjice, na planiranoj trasi istočne - velike obilaznice Aleksina Međa-Petrina-Podgljivlje, napreduje intenzivno i po planu. Ukoliko u nastavku radova ne bude nepredviđenih okolnosti, most kod brane Gorica spojiće dvije obale u ugovorenom roku - do kraja naredne godine.

Finansiranje izgradnje mosta, najvećeg i građevinski najzahtjevnijeg objekta na trasi buduće obilaznice, u cjelokupnom iznosu preuzele su „Hidroelektrane na Trebišnjici“, a na osnovu obaveza prema lokalnoj zajednici definisanih još za vrijeme izgradnje hidrosistema, koje uključuju i mostogradnju na Trebišnjici. Radovi su povjereni kompaniji „Integral inženjering“. Ugovoreni rok za završetak posla je dvije godine od uvođenja izvođača na gradilište, odnosno - do novembra 2023.

                                                                   Sa gradilišta najvećeg mosta preko Trebišnjice

A na gradilištu se već vide prvi obrisi impozantnog arhitektonskog zdanja. Stubovi mosta - monolitni, kao iz komada saliveni, betonski kolosi - uzdižu se visoko iznad riječne doline. Svojim rasporedom i veličinom  ocrtavaju liniju buduće trase saobraćajnice - kako se lučno spušta iz pravca Petrine na lijevoj obali ka prvim uzvišenjima na goričkoj strani, natkriljujući tek manjim svojim dijelom rijeku, njenih 60-ak metara proticajnog profila, a preostalom dužinom - širok okolni predio. Sa 484 metra dužine i 11,6 metara širine - biće ovo najveći most sagrađen preko Trebišnjice. Podupiraće ga 14 stopa različite veličine - a najveće, one u koritu rijeke, ne računajući rasponsku konstrukciju koju će nositi, dostižu visinu od 28 metara.

Šef gradilišta Filip Jelaš kaže da će ova faza radova - izgradnja stopa građevine, biti upotpunosti privedena kraju za oko mjesec dana.

„Uslijediće potom i najobimniji radovi - na rasponskoj konstrukciji mosta, koji će krenuti najprije sa lijeve obale. Ukupno je trinaest segmenata rasponske konstrukcije, a za svaki dio, da bi se postavio, potrebno je oko mjesec dana“, napominje Jelaš.

                                          Predstavnici investitora i izvođača na gradilištu u Gorici

Dodaje da bi time radovi skoro bili privedeni kraju jer nakon ove faze preostalo bi samo da se uradi hidroizolacija i asfaltiranje, odnosno uređenje saobraćajnice preko mosta, što bi trebalo da se završi za mjesec ili najviše dva.

Most na budućoj obilaznici je i investiciono daleko nazahtjevniji u čitavom nizu ovih objekata koje je HET u proteklim decenijama gradio preko Trebišnjice.

Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u „Hidroelektranama na Trebišnjici“ Ilija Tamindžija ističe da je ovo preduzeće za izgradnju mosta izdvojilo 11,5 miliona KM, bez uračunatog PDV-a.

Podsjeća da je ugovor sa izvođačem potpisan još 2019. godine, ali da će okolnosti, koje niko nije mogao da predvidi, odložiti radove već na njihovom početku. Havarija na Hidroelektrani „Dubrovnik“ značajno je umanjila prihode i investicioni potencijal HET-a. Na sreću, i te nevolje danas su prošlost.

„Trideset šest mjeseci je praktično hidroelektrana 'Dubrovnik' bila potpuno ili djelimično neraspoloživa. U tom periodu su izgubljeni značajni prihodi, zbog čega nismo mogli da aktiviramo ovaj ugovor. Tim prije, što smo u tom momentu imali aktivna još tri višemilionska ugovora - već od 2017. godine krenuli smo sa izvođenjem radova na zatvorenom bazenu, radili smo i na uređenju i izgradnji šetališta kod Ćatovića kraka, a potom i novog rezervoara na izvorištu Vrelo oko. Dakle, bili smo primorani da početak radova na mostu prolongiramo. Izvođač je uveden u posao i aktivno počeo sa radom - tek u novembru 2021. godine“, podsjeća Tamindžija.

Najveći trebinjski most dobiće svoju upotrebnu funkciju, razumije se, tek po izgradnji saobraćajnica na trasi obilaznice, koju će – napominje Tamindžija – finansirati Vlada Republike Srpske, posredstavom javnog preduzeća „Putevi RS“. Trebinje već dugo čeka da izmiještanje tranzita, posebno teretnog, iz gradske zone, zbog čega Tamindžija ne sumnja da je ova investicija - i poželjna i neophodna.

„Obilaznica je nasušna potreba. Trebinje čak i zimi, a da ne govorimo o ljetnoj sezoni, ima problem sa saobraćajnim gužvama. Još kada vam kamionski saobraćaj ide kroz centar grada, što je kod nas slučaj -  to dodatno usložnjava regulaciju tranzita. Obilaznica od Aleksine Međe do Banjevaca značajno će rasteretiti saobraćaj a onaj kamionski biće upotpunosti isključen iz gradske zone. To je odgovor za one koji postavljaju pitanje – da li nam treba ovolika investicija u ovom momentu. Ja mislim da treba, a trebala nam je i ranije“, ističe Tamindžija.

Još od kada je prije nekoliko godina javnosti predstavljana kao strateški infrastrukturni projekat za grad, za istočnu - veliku obilaznicu oko Trebinja vezana su i očekivanja - da će otvoriti nove prostore za širenje grada i urbanizaciju, u prvom redu za izgradnju poslovnih objekata, poput hotela, motela, skladišta ili benzinskih pumpi na području uz trasu. Takvi sadržaji u zoni obilaznice, uostalom, definisani su i aktuelnim zoning planom Grada Trebinja za područje „Petrina-Podgljivlje“. Izmiještanjem saobraćajnog tranzita, takođe, biće stvorene okolnosti da se gradska zona ubuduće drugačije profiliše - u pravcu proširenja pješačkih zona.

U investicionom planu „Puteva Republike Srpske“ već su ove godine za izgradnju istočne obilaznice u Trebinju predviđena sredstva – 5.000.000 maraka za prvu fazu radova. Kako je riječ o investiciono zahtjevnom projektu, gradiće se sukcesivno. Nadležni u „Putevima“ još su na otvaranju gradilišta mosta u Gorici, u novembru prošle godine, najavili da je gradnja saobraćajnica na trasi obilaznice planirana u dvije faze. Prva bi se odnosila na dionicu od Aleksine Međe do Banjevaca, a druga - od Banjevaca do Podgljivlja. Ukupna vrijednost radova u obje faze – bez mosta koji već gradi HET - procjenjivana je na oko 16 miliona maraka, s tim što bi kompletna investicija bila realizovana u naredne tri godine.

INVESTICIONA AKTIVNOST U ZAJEDNICI

„Hidroelektrane na Trebišnjici“ u posljednjih nekoliko godina realizovale su niz višemilionskih investicija u infrastrukturu i objekte od javnog značaja u Trebinju.

Izgrađen je zatvoreni plivački kompleks na koji je Trebinje decenijama čekalo, a nešto ranije završeni su i radovi na uređenju Ćatovića kraka i izgradnji šetališta uz ovaj riječni rukavac.

Tamindžija napominje da se kraju privode i radovi na novom rezervoaru, sa savremenom hidrotehničkom opremom, kojeg „Hidroeletrane“ grade na izvorištu gradskog vodovoda – Vrelo oko.

„Zajedno sa resornim ministarstvom i Gradom Trebinjem, 'Hidroelektrane na Trebišnjici' učestvovale su sa tri milion KM i u izgradnji sistema za navodnjavanje i vodosnabdijevanje Trebinjskog i Petrovog polja, te zubačkog platoa. Što se tiče tog dijela – sekundarne mreže, rezervoara i pumpnih postrojenja, koje je radio HET – završili ga smo prije nekoliko mjeseci“, ističe izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u „Hidroelektranama na Trebišnjici“.

Neuređeni dio priobalja u centru biće uskoro oplemenjen novim turističkim sadržajem, čiju će izgradnju, takođe, finansirati HET.

„U toku je tenderski postupak za izgradnju vidikovca kod galerije 'Bokić'. Mi ćemo urediti i taj neuređeni dio obale, a vajar Milivoje Bokić izrazio je želju da u okviru ovog projekta, koji ćemo realizovati zajedno sa Gradom Trebinjem, vidikovcu donira fontanu“, kaže Tamindžija.