Ljubo Milivojević, načelnik resornog odjeljenja u Gradskoj upravi, podsjeća da je aplikacija za grantovska sredstva TIKE, sa premjerima i predračunom radova, upućena na adresu turske agencije, te da su povratne informacije – veoma povoljne i ohrabrujuće.

„Prije nikoliko dana dobili smo uvjeravanja da je sa dokumentacijom sve u redu i da bi projekat veoma brzo trebalo da se odobri. I lično sam razgovarao sa predstavnikom agencije, koji mi je rekao da nema nijedan razloga da projekat ne dobije zeleno svjetlo“, ističe Milivojević.

U Gradskoj upravi očekuju da će za generalnu sanaciju objekta turska agencija odobriti oko 800.000 KM, koliko je predračunska vrijednost potrebnih radova.

„Projektom je planirana potpuna rekonstrukcija zgrade – od sistema za grijanje i hlađenje, mokrih čvorova i keramike, fasade sa otvorima, do obnove i opremanja bisokopske sale. Projektom nije obuhvaćena samo pozorišna sala, koja će biti obnovljena naknadno, možda i novcem gradskog budžeta već naredne godine“, kaže Milivojević.

Razlog više da se očekuje povoljan odgovor iz Ankare je što su se za projekat založili i u državnim vrhovima dvije zemlje, a što je za Radio Trebinje potvrdio i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, prilikom nedavne posjete Trebinju, pojasnivši da je na obnovi Doma kulture u Trebinju „lično insistirao“, te „dobio obećanje za ovaj posao lično od predsjednika“ Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Direktor Kulturnog centra Dejan Bodoroga za Radio Trebinje kaže da na objektu još od izgradnje nisu rađani značajniji rekostruktivni zahvati, zbog čega je najveći dio objekta u veoma lošem stanju.

„Bioskopska sala je tehnički neupotrebljiva – pri čemu najveći problem nisu samo stara i pohabana sjedišta ako znamo da za projekcije moramo da pozamljujemo opremu. Svako može da se uvjeri u kakvom su stanju fasada i otvori. Od devet mokrih čvorova rade samo tri. Krov prokišnjava, ne postoje ni oborinski odvodi, pa obilnija kiša poplavi i unutrašnjost zgrade“, kaže Bodiroga.

Posljednja značajnija ulaganja, podsjeća on, bila su u renoviranje prostorija na spratu objekta, čime je Kulturni centar uspio da osposobi kancelarije i uredi galerijski prostor, a što je ovu ustanovu koštalo oko 30.000 KM.