U pucanj hajdučkog harambaše Pera Tunguza na turske kiridžije u Bišini, 5. jula 1875. godine slili su se vijekovi narodnog bola, stradanja i seoba, ali i stalne borbe Srba za očuvanje nacionalne samosvijesti i pravoslavne vjere, izjavio je direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović.
 

Krekovo - Obilježavanje Nevesinjske puškeFoto: RTRS

Mastilović je napomenuo da je ovaj pucanj odjeknuo poslije nekoliko dana u Krekovima i zapalio vatru već duže vremena pripremanog i očekivanog Hercegovačkog ustanka.

On je naglasio da zajedničko centralno obilježavanje 150 godina od Hercegovačkog ustanka, koje u Nevesinju u nedjelju, 6. jula, organizuju Srbija i Republika Srpska, predstavlja jedan od važnih segmenata uspostavljanja kolektivne kulture pamćenja srpskog naroda.

- Hercegovački ustanak, koji je prije 150 godina započeo u Nevesinju, nije imao lokalni karakter, već je jedan od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji cjelokupnog srpskog naroda - naglasio je Mastilović za Srnu.

On je podsjetio da se plamen Hercegovačkog ustanka vremenom proširio do te mjere da je otvorio ne samo srpsko pitanje na čitavom Balkanu, već i Veliku istočnu krizu koja je na kraju dovela do Berlinskog kongresa 1878. godine i nove geopolitičke mape Evrope.

Prema njegovim riječima, srpski narod tada je još jednom pokazao svoju unutrašnju snagu, nacionalnu samosvijest i pregalačku spremnost da na svoja leđa uprti breme istorije i iskorači na svjetsku pozornicu.

Zbog toga, ističe Mastilović, ovo je jedan od datuma koji pripada cjelokupnom srpskom narodu i njegovoj kolektivnoj kulturi pamćenja, pa ga treba da obilježava svaki Srbin, bez obzira gdje živio.

"Zato, Sabor u Nevesinju u nedjelju, 6. jula, nije samo prilika da odamo počast našim precima, već i da se svi zajedno kao narod podsjetimo koliko smo voljeli slobodu, koliko smo se uporno i istrajno borili i umirali za nju i koliko je danas volimo, pamteći borbe i žrtve naših predaka", poručio je Mastilović.