Dva aktivna kamenoloma nalaze se u selu Začula, opšina Ravno (BiH), unutar II. zone stroge sanitarne zaštite izvorišta rijeke Omble – ključnog izvora pitke vode za grad Dubrovnik.

Prema zakonodavstvu Republike Hrvatske, u II i III zoni strogo je zabranjena eksploatacija mineralnih sirovina. Članak 103. Zakona o vodama i prateći Pravilnik jasno propisuju zabrane bilo kakvih rudarskih aktivnosti u zonama sanitarne zaštite.

Ove mjere zaštite dodatno su potvrđene u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti voda, uključujući Helsinšku konvenciju iz 1992., koju je BiH ratifikovala 2009. godine, i Protokol o vodi i zdravlju iz Londona (1999.) , ratifikovan 2010.

Uprkos svemu, svakodnevno se siječe šuma a pristupni putevi se povremeno probijaju.

Pored zabrane eksploatacije kamena i sječe šume, zona II i III. obuhvata i stroge zabrane odlaganja otpada. Ipak, fotografije sa terena pokazuju suprotno: gvožđe, otpad i vidno zagađene površine već narušavaju ovo zaštićeno područje.

U istraživanja se uključio i direktor Projekta Proteus u BiH iz Londona, koji je već bio na terenu i složio se s ovim tvrdnjama, a iste će iznijeti ekološkim udruženjima u Engleskoj.

Koncesiju za eksploataciju u Začuli izdao je bivši ministar privrede HNK, Željko Laketić, protiv koga se vodi krivični postupak za pranje para, a on je bio potpisnik koncesije kamenoloma u Donjoj Jablanici, gdje je ilegalna eksploatacija dovela do odrona i smrti 19 osoba.

Primjer izvora Timavo u Trstu služi kao važno upozorenje. Nekada je Timavo bio glavni izvor pitke vode za grad, no morao je biti napušten zbog zagađenja iz zaleđa.

Zagađenje je došlo putem površinskih vodotokova iz susjedne zemlje – upravo ono što se sada, nažalost, događa u Začuli (Opština Ravno).

Mjerenja bojenjem pokazuju da u krškom terenu zagađenja stižu do izvora unutar nekoliko sati do nekoliko dana, dok u pjeskovitim terenima taj proces traje i preko 20 godina.

U selu Začula nalaze se dvije podzemne rijeke i podzemno jezero koje mogu biti direktno ugroženi ili prekinuti mehaničkim intervencijama na terenu, što prijeti izvoru rijeke Omble.

Prema svjedočenju mještana, na zapadnoj strani sela Začula došlo je do urušavanja njive (lokalitet poznat kao Dočić), pri čemu se otvorila jama promjera oko 15 metara i dubine između 20 i 30 metara. Riječ je o jednom od zanimljivijih speleoloških objekata na ovom području.

Tokom pripremnih radova na ravnanju terena za potrebe kamenoloma, na širem području otvarani su brojni podzemni kanali i jame. Njih su dokumentovali speleolozi iz udruženja "Zelena brda" iz Trebinja, čime je dodatno potvrđena izuzetna poroznost i nestabilnost krškog terena u okolini Začule.

Na temelju analiza P. Milanovića (1975), na području između Trebišnjice i Omble registrovana je izuzetno visoka gustoća speleoloških objekata. Karte jasno prikazuju kako su Reva i Začula dio ovog osetljivog krškog sistema.

Cijelokupno istraživanje stručnjaka, koje su sakupili i nama predstavili iz udruženja Zelena Brda, možete preuzeti na ovom linku.