
U Trebinju su se u javnosti pojavile informacije o mogućim problemima u radu Službe hitne pomoći, nakon što su građani izrazili zabrinutost zbog odlaska pojedinih ljekara i činjenice da ova služba trenutno nema rukovodioca. Ipak, iz Doma zdravlja poručuju da služba funkcioniše redovno i da građani neće biti uskraćeni za zdravstvenu zaštitu.
Dosadašnji šef Službe hitne pomoći doktor Marko Paovica potvrdio je da je podnio ostavku iz ličnih razloga, ali da nastavlja raditi u Trebinju kao ljekar.
– Posao je potpuno organizovan kao i ranije. Imamo četiri ekipe koje rade 24 časa dnevno, a svaku čine ljekar, dva tehničara i vozač. Pokrivamo cijelu teritoriju Trebinja i jedna ekipa je uvijek na raspolaganju – rekao je Paovica.
Prema dostupnim informacijama, Služba hitne pomoći je donedavno imala pet ljekara, ali je jedna doktorica prešla na rad u Bolnicu Trebinje. Odlazak medicinskog kadra nije nov problem, a pojedini zdravstveni radnici već godinama rade u inostranstvu.
Doktor Saša Borjan, koji već šest godina radi u dubrovačkoj Hitnoj pomoći, kaže da su razlozi odlaska uglavnom niski prihodi i loši uslovi rada.
– Slaba primanja ljekara i medicinskih tehničara, ali i nedostatak opreme, lijekova i osnovnih sredstava za rad predstavljaju ključne razloge odlaska kadra – rekao je Borjan, dodajući da bi jedno od rješenja moglo biti formiranje Zavoda hitne pomoći Republike Srpske.
Iz trebinjskog Doma zdravlja, međutim, tvrde da je stanje stabilno i da se radi na dodatnom jačanju službe.
– U fazi smo formiranja i petog tima uz podršku lokalne zajednice. Do sada se nije desilo da bilo koji građanin nije dobio prvu pomoć niti će biti uskraćen za zdravstvene usluge – poručio je v.d. direktora Doma zdravlja Trebinje Nedjeljko Čomora.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić svjestan je problema sa platama zdravstvenih radnika, ali ističe da lokalna zajednica pomaže u skladu sa mogućnostima.
– Ako sve svedemo samo na materijalno pitanje, postavlja se pitanje kuda to vodi. Tu smo da pomognemo koliko možemo i spremni smo na razgovor – rekao je Ćurić.
Dodatni izazov predstavlja i Pravilnik Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, prema kojem je predviđeno da jedan tim hitne pomoći pokriva 10.000 stanovnika. Iako Trebinje ima manje od 30.000 stanovnika, specifičnost grada ogleda se u velikoj teritoriji i razuđenim ruralnim područjima, što dodatno opterećuje postojeće kapacitete.
Dok nadležni tvrde da sistem funkcioniše stabilno, dio javnosti i zdravstvenih radnika upozorava da je dugoročno rješavanje problema kadra, opreme i organizacije ključno za kvalitetno funkcionisanje hitne medicinske pomoći u najjužnijem gradu Republike Srpske.
Šta Vi mislite o ovome?