U organizaciji Grada Trebinja i Centra za socijalni rad, u prepunoj sali Kulturnog centra otvoren je regionalni simpozijum „Poremećaji iz autističkog spektra – izazovi novog doba”. Skup je okupio eminentne ljekare, terapeute, defektologe i socijalne radnike iz Republike Srpske, Federacije BiH, Hrvatske i Slovenije, sa ciljem razmjene iskustava o važnosti rane dijagnostike i pravovremene terapijske podrške.

Predsjednica Naučnog odbora skupa dr Biserka Rešić, specijalista za dječije bolesti i subspecijalista dječije neurologije sa Medicinskog fakulteta u Splitu, upozorila je da se poremećaji iz ovog spektra na globalnom nivou javljaju sa sve većom učestalošću:

„Mnogo toga se kasno prepozna i djeca kasno dolaze na terapije, što umanjuje šanse za postizanje boljih ishoda. Poteškoće sa kojima se suočavaju ova djeca nisu samo teret porodice već čitave društvene zajednice. Što se ranije postavi dijagnoza, ranije počinje i stručna intervencija, zbog čega su kontinuirana edukacija i međusektorska saradnja od presudnog značaja”, istakla je dr Rešić.

Spektar nije konačna presuda, uticaj ekrana i digitalizacije

Neuropedijatar iz Splita dr Anita Ursić naglasila je da se dijagnoza obično postavlja između druge i treće godine života, precizirajući da na svjetskom nivou jedno od 31 djeteta ima određena odstupanja iz autističkog spektra.

„Autistički spektar nije konačna dijagnoza. To nam samo pokazuje da dijete odstupa u određenom segmentu razvoja. Sve ostalo može biti sasvim u redu, a pomenuta odstupanja se uz pomoć terapeuta i ranih intervencija mogu značajno unaprijediti, kako bi djeca postala funkcionalni i samostalni članovi zajednice. Tek manji dio poremećaja nastaje u okviru genetskih sindroma, dok struka još istražuje ostale uzroke, među kojima je i izražen uticaj prerane digitalizacije”, navela je dr Ursić.

Ćurić: Zajednica mora stati iza roditelja i djece

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić poručio je da lokalna uprava stoji uz porodice koje se suočavaju sa ovim razvojnim izazovima, istakavši spremnost grada da primijeni preporuke struke:

„Ovo se tiče onoga što je svakom društvu najvažnije — naše djece. Važno je da roditelji znaju da nisu sami i da sistem stoji uz njih. Ako je potrebno, a pojedine zemlje su to već učinile na državnom nivou, zabranićemo korištenje telefona do određenog uzrasta djece. Stručnjaci jasno ukazuju na drastičan pad pažnje kod najmlađih, a poražavajući podaci govore da roditelji na svjetskom nivou u prosjeku tek šest minuta dnevno aktivno razgovaraju sa svojom djecom”, naglasio je Ćurić.

Nakon uvodnog izlaganja dr Biserke Rešić, kroz dvije radne sesije svoje radove i klinička iskustva predstavilo je još devet stručnjaka iz regiona, nakon čega je upriličena stručna rasprava i formulisanje zajedničkih zaključaka za unapređenje prakse.