Povodom 140. godišnjice Hercegovačkog ustanka poznatog kao Nevesinjska puška, u Muzeju Hercegovine večeras je otvorena izložba portreta ustanika po nazivom „Heroji Hercegovine“, autora Biljane Ristić.

Umjetnica iz Novog Sada, rodom iz Nevesinja, likove poznatih istorijskih junaka Nevesinjske puške ovjekovječila seko-tehnikom na kamenoj podlozi, autentičnom motivu iz zavičajnog krša.

„Kamen je ovdje bio i za pod glavu, i za pokrov, i za molitvu, kamen je na Vučjem dolu bio i oružje u jednom momentu. To je dragulj Hercegovine i jedina autentična podloga na kojoj bi mogli da budu predstavljeni dragulji naše istorije“, kaže umjetnica dodajući da je izložba u Trebinju već šesta koju je priredila po krajevima gdje živi srpski narod.

„Misija je izložbe da obiđe sve srpske krajeve jer su junaci Hercegovine i Nevesinjske puške imali u svojoj dubokoj zamisli želju da ujedine sve srpske zemlje. Na simboličan način ovu svoju izložbu spajam sa njihovom idejom“, ističe Ristićeva.

Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Trebinja Neđo Ćebedžija zahvalivši umjetnici što je u čast velikog jubileja „Trećeg srpskog ustanka“, potretirajući hercegovačke glavare, u pamćenju budućih generacija ovjekovječila likove naših velikih predaka i uspomenu na njihov podvig.

„Pred nama su ljudi koji nose snažan stav, odlučnost, ali i mir u pogledu. Sve su to hercegovački prvaci, dostojanstveni i ozbiljni, pronicljivi i do krajnjih granica koncentrisani na svoju misiju. To su snažne individualnosti, ljudi koji se nisu jedni drugima ulagivali, koji su obrazom i životom stajali ispred svake svoje riječi i svoga djela“, rekao je Ćebedžija.

Govoreći o istorijskoj važnosti ustanka u Hercegovini, kustos-istoričar u Muzeju Hercegovine Zoran Mijanović rekao je da je buna od 1875. do 1878. godine, zbog iniciranja konačnog rješenja Istočnog pitanja, „najznačajniji događaj na istorijskoj pozornici 19. vijeka u Evropi“, iako ciljevi ustanika „da raskinu sa nepodnošljivim feudalnim uslovima života“ na kraju nisu ostvareni, a krvavo stečena sloboda ponovo izgubljena za diplomatskim stolom Berlinskog kongresa.

Srpska Jovanka Orleanka: Kćerka holandskog vicekralja među hercegovačkim ustanicima – dokazala se i u borbi i kao medicinska sestra

„Varnica slobode upaljena u Krekovima kod Nevesinja nije bila signal za dizanje na oružje samo hercegovačkih Srba, već je bio i impuls za oslobodilačku borbu svih porobljenih balkanskih naroda, a ujedno i apel na civilizovani svijet da spriječi turska iživljavanja. Ustanak se brzo proširio na cijelu Krajinu, istočnu Bosnu, istočnu Srbiju, Bugarsku i dijelove Makedonije i Kosova“, podsjetio je Mijanović dodajući da su „solidarnost i simpatije za ustanike vrlo brzo osvojile cijelu Evropu“, a sa njima su i brojni dobrovoljci pristizali u pomoć hercegovačkim slobodarima.

Za izložbe posvećene velikom jubileju, Ristićeva je naslikala portrete 21 ustaničkog glavara, među kojima se našla „i jedna dama iz srca Evrope“ – grofica Johana Merkus, dobrovoljac iz Holandije na strani hercegovačkih slobodara.

Izložba „Heroji Hercegovine“ u Trebinju će biti otvorena do 15. avgusta.