Četiri broja na banani, šifra na ljusci jajeta i prve cifre barkoda često prolaze nezapaženo. Neke od ovih oznaka govore nam kako je hrana proizvedena, dok druge kriju informacije koje mnogi pogrešno tumače.

Gotovo svakodnevno kupujemo voće, jaja, mlijeko i druge namirnice, ne obraćajući pažnju na sitne brojeve i oznake na njihovim pakovanjima. Iza nekih od tih šifara kriju se zanimljive informacije o načinu proizvodnje i porijeklu hrane.

Da li ste se ikada pitali zašto na banani piše 4011, šta znači broj 3 na jajetu ili mogu li prve cifre barkoda otkriti odakle proizvod zaista dolazi?

Odgovori bi vas mogli iznenaditi.

Broj 4011 na banani – šta zapravo znači?

Male naljepnice na bananama, jabukama i drugom voću često sadrže četvorocifrene ili petocifrene brojeve , poznate kao PLU kodovi.

Oni prvenstveno služe za prepoznavanje proizvoda prilikom prodaje, ali mogu pokazati i da li je voće označeno kao organski uzgojeno.

Na primjer:

4011- standardna žuta banana iz konvencionalnog uzgoja

94011- standardna žuta banana iz organskog uzgoja

Prema Međunarodnoj federaciji za standard proizvoda IFPS, dodavanje broja 9 ispred četvorocifrenog PLU koda označava organski uzgoj.

Četvorocifreni broj sam po sebi ne otkriva da li su korišteni pesticide, koje vrste ili u kojim količinama.

Na internetu se godinama pojavljuje i tvrdnja da broj koji počinje osmicom  označava genetski modifikovano voće. Takvo tumačenje nije pouzdano: broj 8 nije važeća univerzalna oznaka za GMO proizvode.

Šta nam otkriva broj na jajetu?

Za razliku od naljepnica na voću, brojevi utisnuti na ljusku jajeta mogu mnogo preciznije govoriti o načinu uzgoja kokoši.

Prva cifra ima posebno značenje:

0-      Jaja iz organskog uzgoja

1-      Jaja iz slobodnog uzgoja gdje kokoši imaju pristup otvorenom prostoru

2-      Jaja iz podnog uzgoja gdje se kokoši kreću unutar objekta

3-      Jaja iz kaveznog uzgoja

Ovakav sistem označavanja propisan je i pravilima koja važe u Bosni i Hercegovini.

Iza prve cifre nalaze se oznake koje omogućavaju identifikaciju porijekla i proizvođača.

Boja ljuske ne određuje nutritivnu vrijednost jajeta. Smeđa jaja nisu automatski zdravija od bijelih, jer boja ljuske jajeta prvenstveno zavisi od rase kokoši.

Da li barkod otkriva zemlju porijekla?

Mnogi vjeruju da prve tri cifre barkoda otkrivaju državu u kojoj je proizvod nastao. To je jedna od najčešćih zabluda.

Prema međunarodnoj organizaciji GS1, početne cifre označavaju organizaciju koja je dodijelila barkod, a ne nužno zemlju proizvodnje.

Oznaka koja počinje brojem 387, povezanim sa GS1 Bosna i Hercegovina, sama po sebi ne garantuje da je proizvod proizveden u BiH.

Za utvrđivanje porijekla potrebno je pročitati deklaraciju , a ne oslanjati se isključivo na barkod.

Ni oznake na pakovanju nisu sve iste

Na ambalaži hrane često se mogu pronaći i oznake koje mnogi poistovjećuju, iako nemaju isto značenje. Izraz ,,upotrijebiti do” govori o bezbjednosti namirnice i posebno je važan kod lako kvarljive hrane.

Oznaka ,,najbolje upotrijebiti do” prvenstveno govori o periodu u kom proizvod zadržava očekivani kvalitet. Nakon tog datuma namirnica ne mora automatski biti nebezbjedna, pod uslovom da je pravilno čuvana i da nema znakova kvarenja.

Sitni brojevi, korisne informacije

Oznake na proizvodima, iako djeluju nevažno, mogu pomoći kupcima da donose odluke i da budu informisani. Broj na banani može ukazati na kategoriju proizvoda i organski uzgoj. Šifra na jajetu otkriva način držanja kokoši, a deklaracija pruža podatke o porijeklu i sastavu namirnica.

Prilikom sljedeće kupovine obratite pažnju na ono što piše sitnim slovima. Ponekad upravo najmanje oznake na proizvodu kriju informacije koje vrijedi znati.