Dodik je, na skupu posvećenom uspomeni na Srbe koje su od 1941. do 1945. godine ubile ustaše i obnovi hrama Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima, istakao da "Hercegovačka akademija" predstavlja veliki čin solidarnosti, a crkva potvrdu srpskog postojanja u Hercegovini.

"Ovaj hram potvrda je našeg postojanja i ostajanja na ovim prostorima. Nećemo otići dok god tamo postoje naša sjećanja i naše žrtve", rekao je Dodik, obraćajući se na skupu u Kolarčevoj zadužbini.

On je naglasio da je prebilovački hram napravljen da više nikada ne bude srušen i da svako ko dođe u taj kraj tačno zna šta se tu desilo.

"Veoma sam ponosan što ćemo moći zajedno da se nađemo kod hrama 8. avgusta i da pošaljemo snažnu poruku da smo tu, da čak i ako nas ubijaju dva puta da nas ne mogu ubiti", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, danas iskazano zajedništvo šalje snažnu poruku jedinstva i odlčunosti srpskog naroda da više nikad ne dozvoli da mu se ponovi ovakvo stradanje.

"Da im kažemo da je njihovo rušenje bilo besmisleno, jer smo uvijek spremni da posvetimo našu pažnju i ljubav onima koji su nevino stradali", naveo je Dodik.

On je rekao da se Republika Srpska od početka podržala inicijativu za obnovu hrama, kao i ogromnu energiju koju su u tome pokazali Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije.

Dodik je poručio da ono što SPC radi na jačanju srpskog identiteta treba svi da poštuju, a da će to podržati insititucije Srpske.

On je ukazao da borba za srpski identitet podrazumijeva borbu za sve nacionalne vrijednosti.

Ističući da Srbi u BiH nisu bosanski Srbi, već da su oni Srbi gdje god bili i šta god radili, Dodik je ocijenio da je cilj takvog prišivanja etiketa podjela srpskog naroda, i da samo Srbima u BiH pokušava da se kaže da nemaju pravo da kažu kako se zovu."Za sve druge narode važi pravilo da mogu da kažu kako se zovu, pa smo imali komšije koji su se do 1993. godine zvali muslimani, a odjednom su se prozvali Bošnjacima i sad je pravo na njihov naziv sveto", rekao je Dodik.

"Naša SPC i mi sami, naša upornost i želja da se zovemo onim što jesmo, Srbima, mnogima smeta. Mi se ne osjećamo Srbima zato da bismo provocirali druge, već smo naprosto to", poručio je Dodik.

Skupu su prisustvovali vladika Grigorije, istoričar Draga Mastilović, ličnosti iz kulturnog i javnog života Srbije, a u kulturno-umjetničkom programu učestvovali su, između ostalih, akademik Matija Bećković, pjesnik Rajko Petrov Nogo i narodni guslari i hor KUD-a "Lola".

Organizatori donatorskog skupa su srpska hercegovačka udruženja u Srbiji i Savez guslara Srbije.

Ustaše su 1941. godine u Prebilovcima ubile 850 Srba od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, koje, prema istraživanju japanskog lista "Asahi šimbun", predstavlja najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi.

Gradnja hrama u Prebilovcima, u čiju kriptu je položeno više hiljada posmrtnih ostataka Srba ubijenih u dolini Neretve za vrijeme Drugog svjetskog rata, počela je 1991. godine.

Međutim, tokom 1992. godine Hrvatska vojska predvođena generalom Jankom Bobetkom minirala je kriptu i bagerima praktično uradila sve da se tragovi zločina unište.

Iako je veliki broj moštiju uništen sačuvano je sedam sanduka. Sveti arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve kanonizovao je prebilovačke mučenike i od prošle godine se slave kao sveti svakog 6. avgusta.

Spomen-hram u Prebilovcima ponovo se obnavlja, zahvaljujući brojnim donatorima. Među njima veliki je broj Srba koji su porijeklom iz Hercegovine. Veliku pomoć i podršku u izgradnji hrama pružila je Vlada Republike Srpske.

Planirano je da obnovljeni Spomen-hram u Prebilovcima bude osveštan 8. avgusta.