U Trebinju je danas počeo međunarodni simpozijum „Karst 2018: Očekivano i neočekivano“, koji će do 9. juna na razmjenu stručnih znanja i iskustava ugostiti najveće svjetske stručnjake iz oblasti hidrogeologije karsta, njih oko 150 sa četiri kontinenta i iz tridesetak zemalja svijeta.

Organizatori simpozijuma – Hidroeletrana Dabar, Hidroeletrane na Trebišnjici i Centar za hidrogeologiju karsta Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu – prvi trebinjski naučni skup o karstu posvetili su 80. godišnjici od rođenja Petra Milanovića, hidrogeologa svjetskog glasa i jednog od pionira u kreiranju inženjerskih rješenja za korišćenje voda kraškog područja – primijenjenih upravo u slivu Trebišnjice.

Danas penzionisani profesor geoloških i hidrogeoloških nauka, Milanović je među učesnicima simpozijuma u Trebinju, gdje je prije pola vijeka bio i član ekspertskog tima koji je uspio do tada u svijetu neviđeno – da u karstu sliva Trebišnjice uspješno kreira hidrosistem koji će višenamjenski koristiti vodni potencijal ovog područja.

Milanović ističe da su se o karst mnogi „opekli“ pokušavajući da izgrade brane na ovakvim terenima specifične geologije, da je upravo na Trebišnjici izgrađena najveća takva akumulacija na svijetu, zbog čega je Trebinje bilo i treba da ostane mjesto gdje će stručnjaci dolaziti „da kupuju naše znanje“.

„Iskreno vjerujem da će sve što je ovdje stečeno u proteklim decenijama istraživanja doprinijeti da Trebinje dobije i jedan mađunarodni centar koji će se baviti upravo inženjerskom problematikom karsta, kakav ne postoji nigdje u svijetu“, kazao je Milanović.

Inženjerski aspekt proučavanja karsta, ističe Milanović, od izuzetne je važnosti jer iskorišćavanje voda kraškog područja donosi i socioekonomski razvoj i značajne promjene života u takvoj sredini.

„Kap vode kad padne ovdje ponire i 80% voda teče podzemnim tokovima, odlazeći u more neiskorišćeno. Padavine su velike ali neravnomjerno raspoređene, pa su zimi česte poplave a ljeta sušna. Naš zadatak je da inženjerskim rješenjima to uskladimo, da uredimo režim voda, iskoristimo vodni potencijal, a opet pazimo da sačuvamo što je moguće više prirodu i endemski biljni i životiljski svijet karsta“, pojasnio je Milanović, dodajući da je naučni skup u Trebinju izuzetna prilika za sticanje novih znanja jer su među učesnicima i stručnjaci koji pripadaju samom vrhu svjetske nauke kada je u pitanju proučavanje karsta.

Razmjeni iskustava sa stručnjacima iz cijelog svijeta raduje se i Lu Jauru, koji je na simpozujum u Trebinjue stigao iz daleke Kine.

„Ovo je svojevrsno test područje koje je u svijetu prepoznato kao značajno po primjeni različitih tehnologija, kao i po izuzetnosti razvića različitih formi karsta. Tehnologije koje su tada ovdje primijenjene su i dalje reprezentativan primjer u svijetu“, ističe kineski istraživač karsta.

Nakon ceremonije svečanog otvaranja u pozorišnoj sali Kulturnog centra, radni dio simpozijuma biće održan u amfiteatru HET-a, a planiran je i terenski obilazak lokaliteta hidrenergetskog projekta „Gornji horizonti“.

Direktor „Hidroelektrane Dabar“ Željko Zubac ističe da su ovakvi naučni skupovi od izuzetnog značaja za Trebinje i razvojne perspektive hidroenergetskih projekata u slivu Trebišnjice.

„Cilj ovog simpozijuma je promocija nauke o karstu, hidrogeologije i dalji razvoj projekta Gornji horizonti, na taj način što ćemo i ubuduće u Trebinju okupljati svjetske stručnjake kako bi obezbijedili punu stručnu podršku ovom projektu“, istakao je Zubac.