Njegovo preosveštenstvo episkop slavonski Jovan izjavio je Srni da 8. avgusta u Prebilovcima u Federaciji BiH FBiH, kada je najavljeno osveštanje Hrama Vaskrsenja Hristovog, Srbi treba da pošalju poruku da su na tom području u Drugom svjetskom ratu stradali novomučenici, samo zbog srpskog imena i zbog Boga živog.

„Treba da pošaljemo poruku da to nisu `sivi` stradalnici, odnosno stradalnici obilježavani betonom i nejasnim oblicima, kako nas je 50 godina učio komunizam“, rekao je episkop Jovan povodom predstojećeg pomena u Prebilovcima, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile više od 4.000 Srba iz doline Neretve.

 To su, kako je istakao, ljudi koji su stradali zbog Boga živoga, zbog srpskog imena i kao takvi nisu ništa različiti od Svetog Dimitrija i Svetog Georgija, nego su novomučenici koji su svjedoci Vaskrsenja Hristovog.

On je ukazao na potrebu da se stradanja iz Drugog svjetskog rata razjasne, da se zločini naučno istraže i dokumentuju.

„Mi sada imamo nerazjašnjenu situaciju u vezi sa Srebrenicom, jer nikada nije razjašnjena situacija iz Drugog svjetskog rata“, napomenuo je episkop Jovan i poručio da Srbi treba da naučno istraže, dokumentuju i da se sjećaju onoga što se desilo na području Jugoslavije u tom periodu.

Episkop Jovan, koji je predsjednik Komisije za uređenje kompleksa „Staro sajmište“ u Beogradu, ukazao je na značaj tog projekta za istoriju i budućnost.

„Rad na Starom sajmištu od velikog je značaja za područje bivše Jugoslavije i za samu Evropu. Da bi jedno takvo zagnojeno čvorište, kao što je sjećanje na Drugi svjetski rat, nestalo mora se doći do jasnih istina koje je, hvala Bogu, nauka sačuvala“, rekao je episkop slavonski.

Vladika Jovan napomenuo je da to što ponekad objavljuje štampa u regionu o dešavanjima iz Drugog svjetskog rata „suštinski nema značaj, jer je istina jako jasna“.

„Ima jako puno stvari na kojim treba raditi. Pitanje brojeva je jedno od tih neriješenih i nejasnih pitanja. Kao što smo vidjeli i na primjeru Aušvica, vrlo često se dešava da se neki fiksirani brojevi promijene“, naveo je episkop slavonski i dodao da o broju stradalih vrlo često govore oni koji nemaju elementarna znanja ni pretpostavke o tome.

Episkop Jovan naglašava da je važno da svaka žrtva dobije ime, ali da srpski narod mora da shvati da neke žrtve nikada neće imati ime i da se treba usredsrediti na brojeve.

„Protok vremena je učinio svoje, pa čak i da smo zapisivali 1945. godine šta bismo mi radili sa Bijelim Potokom – selom kod Banjaluke, koje je potpuno nestalo na Vaskrs 1943. godine. Svi su pobijeni do jednog! Šta sad možemo da ustanovimo od rođaka ubijenih? Neko se udao u susjedno selo, neko iselio. Mi ne znamo ni koliko je bilo žrtava, a tek ne znamo i ne možemo saznati njihova imena“, rekao je episkop Jovan.