ČITATE LI HERCEGOVČICU: Otkriven natpis bosanskog kralja Keopsa koji sinu ostavlja vikendicu u Egiptu | Herceg Televizija Trebinje

Magazin - Kultura

ČITATE LI HERCEGOVČICU: Otkriven natpis bosanskog kralja Keopsa koji sinu ostavlja vikendicu u Egiptu

Izvor: Ćirilica Trebinje | Datum:17.10.2015.

Na, za sada, nepoznatoj lokaciji u Bosni (nema Hercegovine), otkopana je, do sada, najstarija ploča pisana bosančicom, koju stručnjaci datuju u 2656. godinu prije Hrista. Po prvi put se spominje staroegipatski faraon Keops, koji je bio drugi faraon četvrte dinastije starog Egipta. Za njega se i ranije sumnjalo da potiče iz Bosne (opet nema Hercegovine), ali nije bilo arheoloških dokaza.

cir

Natpis, koji je nakon duge analize dešifrovan, spominje Keopsa, koji nasljeđuje imovinu ( nekakav ljetnikovac) svoga oca, faranona Snefnura, te time povezuje starobosansku i staroegipatsku kulturu. Lokacija na kome je ploča pronađena za sada se drži u tajnosti. Ovom prilikom je jednoglasno utvrđeno da ploča pripada bogumilima – patarenima.

Natpis nije u potpunosti čitak, ali otprilike glasi:

+

SVOME SINU

KEOPSU

OSTAVLJAM

VIKENDICU

U EGIPTU

Neimenovani izvor, blizak Zemaljskom muzeju, rekao je : “ Sve do sada poznate starine u Bosni”, (opet nema Hercegovine), “pisane su bosančicom, i napravili su ih bogumili, koje još nazivamo patarenima ili babunima. Nema razloga da sumnjamo da je i u ovom slučaju drugačije. Malo buni znak plus iznad zapisa, ali na to ni do sada nismo obraćali pažnju, te smo mišljenja da je on tu jer je ploča oštećena prilikom postavljanja, ili zbog vremenskih uticaja.“

Šalu na stranu

Zbog svakodnevnog suočavanja sa raznim falsifikatima koji nas „uče“ o imenu srpskog jezika i imenu srpskog pisma, a koje neki naši mediji po inerciji prenose, moramo skrenuti pažnju na par detalja :

Termin bosančica je prvi izmislio Ćiro Truhelka, 1890. godine, visoko rangirani činovnik za vrijeme Austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, kustos Zemaljskog muzeja.
Ćirilica pisana u zadnjih hiljadu godina na prostoru i Bosne i Hercegovine, sa svih stećaka, krstova, ploča i listina, čitljiva je za svakoga praktikanta današnje ćirilice (naravno imamo par, kroz vijekove izmjenjenih slova).

Stećci, posebno oni sa natpisima, u ogromnoj većini se nalaze na teritoriji Hercegovine, pa se i pismo sa njih može tačnije nazivati “hercegovčica”, ili još tačnije “humčica”, jer se ova oblast u to vrijeme zove Hum. Ali, naravno, radi se isključivo o ćirilici.

Što se tiče pokrajine Bosne, po intitulacijama svih osam krunisanih vladara, odnosno svih sedam kraljeva i jedne kraljice srednjovjekovne Bosne, narod koji živi u njihovim zemljama i kojem oni pripadaju, vladaju i gospodstvuju, naziva se Srbima.

Što se tiče Huma, potonje Hercegovine, natpisi svjedoče kontinuitet ćirilične pismenosti od dinastije Nemanjića do očiglednog graditeljskog vrhunca u periodu vladavine humsko-zahumskom zemljom porodice Kosača.

Jedino pismo pravoslavnih Srba u zadnjem milenijumu bila je ćirilica. Mi naravno treba da znamo da su latinicom pisali Srbi katolici, dok ih je bilo, kao i Srbi komunisti preko kojih je latinica konstantno nametana svima nama. Do današnjega dana, moglo bi se dodati.

Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. godine, donosi najviše falsifikata. Godine 1882. njen guverner postaje Benjamin Kalaj, koji izmišlja bosanski narod, bosanski jezik, bosanski pasoš, zemaljsku vladu, zemaljski muzej i sl. Vrši podjelu zemlje novim kolonizatorima Austrijancima, Mađarima, Prusima, Česima, pod više nego povoljnim uslovima. I sam Kalaj ima procenat od firmi koje crpe koloniju, a i po neku firmu u vlasništvu.

Austrougarskoj kolonijalnoj upravi ne treba istočnjačka kultura kojoj su dominirale kupole srpskih crkava, prelijepe zbog savršenstva vizantijskog stila, i blistava bjelina muslimanskih minareta. Ona vidi i Bosnu i Hercegovinu samo kao 52. 000 kvadratnih kilometara prirodnih bogatstava. Zemlja se dijeli strancima pod povoljnim uslovima. Stranci počinju da pišu našu istoriju i proučavaju starine i Bosne i Hercegovine, zato svaka baba od Trebišnjice do Une i dan danas zna “da su stećke pravili bogumili, i da su pisli bosančicom”.

I austrougari i komunisti su nas učili da nije dobro često spominjati Srbe, srpsku ćirilicu, srpsko stanovište, ne zbog toga što njima smeta, već zbog “naše sopstvene griže savjesti”.

Vrijeme je da se odbace povampirene austrougarske laži, između ostalih naših laži, i da se budućnost gradi na istini, poštujući kulturu drugog. Više je nego potrebna raznovrsna briga o položaju srpskog jezika i položaju srpske ćirilice, prvenstveno u srpskoj kulturnoj svijesti kao važnom momentu ličnog i zajedničkog identiteta. Srpsko stanovište čuvajući i njegujući svoju kulturu, naravno, ne ugrožava nikoga.

Da li će vrijeme koje dolazi od nas tražiti znanje, da prepoznamo današnji oblik zapadnog kolonijalnog imperijalizma, ili ćemo samoporičući sopstveno biće ponovo izgubiti slobodu?

Čekajući odgovor podsjećamo da je, za sada, slobodno čitanje i ovih autora :

Mladenko Sadžak, Starožitnosti Bosne i Huma
Jovan Dučić, Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje
dr Goran Ž. Komar, Stari ćirilični natpisi Istočne Hercegovine
dr Mitar Miljanović, Bosna i Hercegovina jedna, dvije, ili više istina
prof dr Dragoljub Petrović, Srpski jezički zaperci
Dragoljub Zbiljić, Latiničenje Srba
prof. dr Milo Lompar, Duh samoporicanja
prof. dr Miloš Ković, Svetosavski ogled o kontinuitetu

P. Ratković- S. Čabrilo


Kategorija: Kultura

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: