Članice Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) danas obilježavaju Međunarodni dan maternjeg jezika, s ciljem promovisanja jezičke kulture i raznovrsnosti, kao i višejezičnosti.

Generalna skupština UNESCO-a proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 posto. 

Unesco obilježava ovaj dan od 2000. godine

Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, kao i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizovane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije, smatraju lingvisti. 

Povodom Dana maternjeg jezika, generalni direktor UNESCO-a Irina Bokova rekla je da je jezička raznovrsnost zajedničko nasljeđe ljudi i da se za dobrobit svih mora koristiti višejezičnost.

Ona je dodala da UNESCO štiti jezičke različitosti, odaje priznanje jezicima autohtonih naroda i nastoji da se njihov glas čuje u projektovanju obrazovne politike, razvoja i socijalne kohezije.

Bokova je istakla da je višejezičnost "živi resurs", koji se treba koristiti za dobrobit svih.

Ona je podsjetila da UNESCO obilježava Dan maternjeg jezika već 12 godina, a da je ove godine posvećeno višejezičnosti za inkluzivno obrazovanje. 

U proteklih 12 godina slavljenja maternjeg jezika naroda u svijetu, cilj je bio ukazati na značaj i zaštitu jezične raznolikosti, kulturu i suživot, s akcentom na nematerijalnom naslijeđu i kulturnoj raznolikosti.

Bogato jezičko naslijeđe u Bosni i Hercegovini, upotreba i stvaranje na jezicima triju naroda i 17 nacionalnih manjina dovoljan su razlog da se taj dan obilježava i u Bosni i Hercegovini.

Srbija je 2006. godine ratificirala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, a prema procjenama državnih zvaničnika, manjinskim jezicima u Srbiji ne prijeti opasnost od izumiranja, kao što je to slučaj u nekim drugim dijelovima Evrope i svijeta.

U toj zemlji ima više od 30 nacionalnih manjina, a zakoni u oblasti obrazovanja poseban akcent pridaju osiguravanju kvaliteta obrazovanja djece pripadnika manjinskih grupa.

Domaći lingvisti smatraju da bi se trebalo više brinuti o srpskom jeziku, o razvijanju jezičke kulture, očuvanju tradicije, kao i da su nam potrebna novija izdanja pravopisa, rječnika i ostalih normativnih priručnika.

Lingvisti upozoravaju da je pred sve većom navalom engleskog jezika, srpski ugrožen u mjeri u kojoj su to i drugi jezici i da opasnost prijeti čak i jezicima s velikom tradicijom - francuskom, italijanskom, njemačkom.

Ipak, prema ocjeni stručnjaka, nije vjerovatno da ćemo doći do jednojezične civilizacije, ali trebamo više raditi na podizanju jezičke kulture i pismenosti, u čemu bi, kako smatraju, škola morala imati značajniju ulogu.

Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Evropske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima, pa nije moguće njegovo "utapanje" u slične slavenske jezike, saglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju ministarstava - znanosti, obrazovanja i sporta te kulture.