Srbija se našla na 52. mjestu među 80 najmoćnijih zemalja svijeta i ispred je ostalih zemalja regiona, navodi se u istraživanju objavljenom na sajtu "Ju-Es njuz end vorld riport" /US News and World Report/.

Prema rezultatima istraživanja, iza Srbije su se našle Rumunija koja je na 70. mjestu, Mađarska na 71, Bugarska 73, a Hrvatska na 75. mjestu.

Za Srbiju se navodi da je to "mala zemlja u centralno-jugoistočnoj Evropi, čija je prošlost istorija evropskih ratova još od srednjeg vijeka", prenijeli su beogradski mediji.

U kratkom opisu zemlje se navodi da savremena Srbija reflektuje dvosmislenosti i kontradiktornosti savremene Evrope - kulturno bogata, uporedivo ekonomski razvijena, ali opterećena regionalnim rivalstvima i etničkim tenzijama.

U pojašnjenju rangiranja navedeno je da su najmoćnije zemlje one koje su neprestano na naslovnim stranama medija i koje oblikuju svjetsku ekonomiju, a kada daju obećanje, bar dio međunarodne zajednice vjeruje da će ga ispuniti.

Rangiranje je vršeno upoređivanjem prosječnih rezultata pet vrijednosti - liderstvo, ekonomski i politički uticaj, snaga međunarodnih partnerstava i snaga vojske.

Kada je riječ o devet najmoćnijih zemalja nije bilo promjena u odnosu na prethodnu godinu, a prvo mjesto i dalje zauzima Amerika, koja je percipirana kao zemlja sa najsnažnijom ekonomijom i najvećim vojnim budžetom, lider je u ratu protiv terorizma i najviše doprinosi NATO-u, a vojnom pomoći je zacementirala svoja savezništva.

Slijede Rusija i Kina, koje su, takođe, među četiri zemlje koje imaju najveća izdvajanja za vojsku.

Iza njih su velike ekonomije i zemlje koje daju velike sume za pomoć u međunarodnim okvirima - Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Japan.

Gledano prema BDP-u, Izrael i Saudijska Arabija, koje zauzimaju 8. i 9. mjesto, izdvajaju više za vojsku od prvorangiranog SAD.

Južna Koreja je napredovala za jedno mjesto i sada zauzima 10. poziciju.

Na dnu spiska od 80 zemalja su manje evropske države – Litvanija, Slovačka, Slovenija, Letonija i Estonija.

Rezultati su objavljeni na osnovu istraživanja u kojem je učestvovalo 20.000 ljudi iz četiri regiona. Oni su za 80 zemalja pripisivali određene karakteristike.