Inžinjer poljoprivrede Jeremija Lojpur, nakon što je 15 godina radio u računovodstvu, sada u Trebinju živi od poljoprivrede. On i porodica na 40 dunuma zemlje uzgajaju lješnjake, maline, jagode, kupine, divlji šipak, a odnedavno se bave i pčelarstvom.

Ono što proizvedu prodaju, za većinu imaju dogovoren otkup, a odnedavno svoje proizvode prodaju i u Hercegovačkoj kući, jedinstvenom prodajnom objektu na čijim se policama nalaze isključivo autohtoni, domaći proizvodi iz Trebinja, Berkovića, Bileće, Gacka…

– Onim što prodamo u Hercegovačkoj kući, zaradimo jednu platu mjesečno – kaže Jeremija i dodaje da je ovo prvi put nakon više od 30 godina da neko pomaže poljoprivrednike u Trebinju.

Hercegovačka kuća jedan je od projekata Agrarnog fonda koji je Grad Trebinje osnovao prošle godine, kao institucionalnu pomoć poljoprivrednicima. U njoj se prodaje preko 400 artikala karakterističnih za Hercegovinu kao što su med, vino, sir, pršut, džem, razne vrste likera … Za godinu dana u Hercegovačkoj kući ostvaren je prihod od preko 120.000 KM, a od toga je na račune poljoprivrednih proizvođača isplaćeno skoro 100.000 KM. Hercegovačka kuća ima tri zaposlena radnika i potpuno je samoodrživ projekat. Prodajni objekti Hercegovačke kuće biće otvoreni do kraja godine u Banja Luci i Beogradu, a sljedeće godine i u Istočnom Sarajevu – kaže Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Grada Trebinja.

Jeremija je jedan od preko 70 kooperanata iz trebinjskog kraja koji svoje proizvode prodaju u njoj. Prošle godine, kao podršku proizvodnji od Fonda je dobio i mini grant koji ga je, kako kaže, spasio jer je godina bila vrlo loša.

Agrarni fond osnovan je 2016. godine, ali je zvanično počeo sa radom u martu 2017. Od tada do danas realizovali su brojne programe podrške poljoprivrednim proizvođačima, a sve sa ciljem buđenja poljoprivrednih proizvođača.

– Trebinje je nekad bilo industrijski kraj, ali ovdje više nema tako velikih firmi. Pretežno su to sada manje porodične firme, uz naravno par velikih državnih preduzeća iz sistema elektro-energetskog sektora. Sve više ljudi vraća se na selo i svoju šansu vidi u poljoprivredi. U Trebinju zaista imamo sve uslove za razvoj poljoprivrede: vodu, plodnu zemlju, puno sunca… Zato je nama cilj da Agrarni fond zaživi i da što više ljudi motivišemo da se bave poljoprivredom – kaže Dutina.

Od početka rada do danas, za godinu i četiri mjeseca, preko 400 ljudi bili su korisnici usluga i programa Fonda, kroz neki od programa koje on nudi.

– Nakon osnivanja Fonda obavili smo razgovore sa preko 2000 ljudi, pretežno u ruralnim područjima, kako bismo sagledali stanje u poljoprivredi i da vidimo šta je to što je poljoprivrednicima najpotrebnije. Kao rezultat toga, kreirali smo odgovarajuće programe. Među njima i program organizovanog otkupa voća i povrća, koji prvi put organizujemo nakon više od 30 godina. Imamo ugovore sa dvadeset poljoprivrednih proizvođača za otkup oko 58 tona povrća i voća koje oni treba da proizvedu za nas, a koje ćemo mi putem ugostiteljskih objekata, restorana i hotela, zatim trgovačkih lanaca plasirati na tržište u našem gradu. Na neki način, preuzimamo ulogu koju su nekada imale poljoprivredne zadruge. Sa jedne strane, želimo motivisati ljude da što više proizvodu, a sa druge želimo navikavati kupce da kupuju lokalne proizvode – kaže Dutina.

Osim organizovanog otkupa, Agrarni fond daje i različite poticaje za veću proizvodnju. Tako je nabavljen traktor sa svim potrebnim priključcima koji Fond koristi da poljoprivrednicima bez ikakve naknade pruža usluge košenja i baliranja, a na raspolaganju su im i mini grantovi za opremanje gazdinstava.

Fond takođe daje podršku individualnim poljoprivrednim proizvođačima (pomoć kod šteta), subvencije za račune električne energije, pomoći pri privođenju zemljišta kulturi i nabavci sadnog i sjemenskog materijala, kao i pomoć pri obnovi objekata za držanje stoke.

Takođe, u okviru Fonda postoji i program za dođelu pčelarskih paketa, pođelu rasada kao i program nabavke plastenika u ruralnim područjima, a kao jedan od najvažnijih projekata je i nabavka tri hladnjače koje su instalirane u ruralnim područjima i koje je Fond stavio na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima.

– Kroz Agrarni fond iz budžeta Grada Trebinja u poljoprivredu je do sada uloženo nekih 500.000 KM. Radi se o projektima koji su samoodrživi i koji već daju rezultate. Tako smo samo u hladnjače uložili skoro 100.000 KM, i sada u njima čuvamo povrće koje su naši poljoprivrednici uzgojili, a koje mi plasiramo na tržište. Prošle godine smo opremili i sufinansirali mini siranu, a sada se sir iz nje prodaje u Hercegovačkoj kući.

Fond značajnu pažnju posvećuje edukaciji iz područja koja su interesantna trebinjskim poljoprivrednicima (sadnja u plastenicima, pčelarstvo, i sl.). Važna karakteristika rada Fonda je njegova otvorenost i transparentnost u realizaciji svih programa i projekata.

Važna aktivnost koju Fond sprovodi je i identifikacija državnih i privatnih poljoprivrednih parcela kako bi se utvrdilo stvarno stanje i karakter zemljišta, kao i stvorile pretpostavke za ukrupnjavanju parcela. Zemljište se izdaje poljoprivrednicima koji imaju obavezu da se o njemu brinu i da ga obrađuju. Tako će sada skoro 40 poljoprivrednika dobiti oko 180 hektara državnog zemljišta po simboličnoj cijeni od 100 KM godišnje.

– Ove godine već smo povećali sredstva za poljoprivredu u budžetu i nastavićemo sa realizacijom svih ovih projekata kao i kreiranja novih u skladu sa potrebama trebinjskih poljoprivrednih proizvođača. U relativno kratkom vremenu uloženo je dosta novca i vremena za podršku poljoprivrednicima, ali svi smo ohrabreni jer realizovani programi već počnju davati rezultate. Ovo što mi radimo u Fondu ovđe se decenijama nije radilo, pa je potrebno vrijeme da se izgradi međusobno povjerenje i da svi radimo u zajedničkom interesu oživljavanja poljoprivredne proizvodnje i podizanju kvaliteta života u Trebinju– zaključuje Dutina.