Godine 1891. u Vladivostoku je počela izgradnja Transsibirske željeznice, najduže pruge na svijetu. Ova pruga povezuje 2 dijela sveta, 12 oblasti i 87 gradova, i duga je 9288,2 km.
Transsibirska magistrala je jedna od najstarijih željezničkih pruga Rusije. Izgradnja njene glavne dionice dužine 7,5 hiljada km između Čeljabinska i Vladivostoka trajala je od 1891. do 1916. Te godine, poslije završetka izgradnje mosta preko rijeke Amur poredgrada Habarovska, otvoren je direktni putnički saobraćaj između Moskve i Vladivostoka. Prije toga su za taj pravac korišćene dionice Kinesko-Istočne pruge, a putovanje u jednom pravcu trajalo je 16 dana.

Izgradnja ovako dugačke pruge za Rusku Imperiju je bila zaista važan događaj. O tome svjedoči i činjenica da je na molebanu povodom početka izgradnje pruge prisustvovao lično prestolonasljednik Nikolaj Aleksandrovič, po nalogu Aleksandra III.

Za izgradnju Transsibirske željeznice bila su potrebna ogromna sredstva. Prema preliminarnim proračunima Odbora za izgradnju Sibirske željezničke pruge, ona je koštala 350 miliona rubalja u zlatu.

U završetak ovog grandioznog projekta pored materijalnih sredstava uloženi su i nevjerovatni ljudski napori. Izgradnja Transsibirske magistrale realizovana je u surovim prirodnim i klimatskim uslovima. Gotovo na svim dionicama trasa je građena po nenaseljenim bespućima neprohodne tajge.

Transsibirska magistrala prelazi preko mnogih rijeka i jezera, uključujući Volgu, Irtiš, Ob, Jenisej i Amur. Svaki put su radnici morali da podižu čvrste željezničke mostove. Naročito je teška bila dionica oko jezera Bajkal, gde su morale da se miniraju litice, probijaju tuneli i grade prateći objekti u klancima planinskih rijeka koje se ulivaju u Bajkal.

Neki vozovi i vagoni koji putuju od prve do posljednje stanice „Transsiba“ pretenduju na zvanje rekordera. Na primjer, do maja 2010. Transsibirskom prugom je saobraćao voz na najdužoj relaciji na svijetu: od Harkova do Vladivostoka. Bio je to voz br. 53/54. Njegova kompozicija je prevaljivala 9714 km pruge za 174 časa i 10 minuta. Sada on putuje do stanice Ufa, ali su zadržani vagoni u kojima nema presjedanja. Vagon u kome se bez presjedanja prevaljuje najduža relacija na svijetu danas saobraća od Kijeva do Vladivostoka i prelazi 10.259 km za 187 časova i 50 minuta.

Rastojanje od Moskve do Vladivostoka najbrže prelazi putnički voz br. 1/2 „Rusija“. On pređe „Transsib“ za 146 časova ili gotovo 7 dana i noći. Ovaj voz u prosjeku godišnje prevozi 200 hiljada putnika i s pravom ga zovu „glavni voz u zemlji“. Prva kompozicija na ovoj liniji počela je da saobraća još u vrijeme izgradnje Transsibirske magistrale i osvajanja Sibira i ruskog Dalekog Istoka.

Što se tiče prevoza tereta, i tu Transsibirska magistrala ima veliki potencijal. Danas „Transsib“ omogućava prevoz 100 miliona tona tereta godišnje.