NARODNA VJEROVANJA ZA BOŽIĆ | Herceg Televizija Trebinje

Društvo

NARODNA VJEROVANJA ZA BOŽIĆ

Datum:07.01.2021.

Na Božić rano ujutro zvone sva crkvena zvona, a domaćin i ukućani oblače prazničnu odjeću i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu Liturgiju. Oni koji su se pripremili pričešćuju se, dok ostali posle službe u crkvi primaju naforu, koju na Božić uzimaju prije svakog drugog jela. Po izlasku iz crkve pozdravljaju se upotrebljavajući tradicionalni srpski božićni pozdrav: "Hristos se rodi" i otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi". Ovako se pozdravlja od Božića do Bogojavljenja.

Polaznik je prva osoba koja uđe u kuću na Božić. To je dragi gost čiji je dolazak obično unaprijed dogovoren sa domaćinom, ali može biti i slučajni posjetilac. Polaznik se dočekuje na poseban način. Ulazeći on pozdravlja dom božićnim pozdravom i ljubi se sa ukućanima. Ranije je polaznik prilazio ognjištu, odnosno kasnije peći, gdje bi džarajući vatru govorio: "Koliko varnica, toliko srećica,koliko varnica, toliko parica,koliko varnica, toliko u toru ovaca,koliko varnica, toliko prasadi i jaganjaca,koliko varnica, toliko gusaka i piladi,a najviše zdravlja i veselja,Amin, Bože daj".

Potom domaćica posluži polaznika i daruje mu pripremljen poklon. Polaznik simbolički predstavlja Mudrace sa Istoka koji su prateći zvezdu došli da se poklone novorođenom Hristu. Vjeruje se da je to čovjek koji će tokom cijele narodne godine donositi sreću u kuću.

Rano ujutro na Božić, domaćica zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču. U ovu pogaču, koja se zove česnica, stavlja novčić - uglavnom zlatni i srebrni, tj. od plemenitog metala za koji ne prianja rđa, jer je to dar novorođenom Hristu. U nekim krajevima česnica se pravi kao slatka pita sa orasima. Ime je dobila po tome što se mesi u čast Isusa Hrista, ili zato što se lomi na časti (tj. delove). Česnica se odozgo bode grančicom badnjaka. Kada bude pečena, iznosi se na Božićnu trpezu.

 

Pošto svi stanu oko stola domaćin zapali svijeću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne, pa preda kadionicu neko mlađem, ko kadi celu kuću. Potom se peva Božićni tropar (u slučaju da niko ne zna Božićni tropar, može se naglas pročitati uobičajena molitva pre obeda: Oče naš). Kad se molitva završi pristupa se lomljenju česnice. Ona se okreće kao slavski kolač, a zatim se lomi rukama na onoliko delova koliko ima ukućana. Vjeruje se da će onoga ko dobije dio česnice sa novčićem sreća pratiti tokom čitave godine. Pronađeni novčić predaje se domaćinu, koji ga stavlja na ikonu. Kada se završi lomljenje česnice ukućani jedni drugima čestitaju praznik i mirbožaju se, odnosno, kako kaže Vuk Karadžić u svome Rečniku: "Izljube se svi redom govoreći: Mir Božiji! Hristos se rodi! Vaistinu se rodi! Poklanjamo se Hristu i Roždestvu Hristovom!" a onda sedaju za sto.



Običaji nalažu da se česnica mijesi ujutru na Božić i nipošto se ne smije praviti unapred na Badnji dan! Naziv česnica potiče od reči “čest”, koja je stara reč za “deo”, “komad”. Ovaj naziv označava to što se česnica za ručak lomi, odnosno svako od ukućana sam treba da odlomi deo koliki hoće. Ovim običajem se članovi porodice uče skromnosti jer ne smiju da otkinu veći deo.


Za pečenicu se obično unaprijed bira najbolje prase ili jagnje, koje se odvoji i zasebno hrani, a kolje i priprema na Tucindan. Uz pečenicu ponegdje ispeku još i ćurku, gusku ili kokoš. Kada na Božić pada snijeg vjeruje se da će godina biti rodna. U noći između Badnjeg dana i Božića djeci je posebnu radost donosio Božić Bata, ostavljajući im poklone u slami. Opisujući blagoslov koji je kući donosila poseta Božić Bate, narodna pesma veli: "Ide Božić, ide Božić Bata, nosi kitu zlata, da pozlati vrata, i oboja poboja, i svu kuću do krova". Nažalost, u drugoj polovini 20. veka dobrog i nenametljivog Božić Batu, koji "predstavlja svetinju, našeg brata i nebeskog sabrata", i koji nas je, po rečima mitropolita Amfilohija, "sjedinio sa Bogom neuništivim i neugasivim bratstvom", u potpunosti je potisnuo Djeda Mraz.

Po završetku božićnog ručka običaj je da se sofra ne diže tri dana, baš kao što se u tom periodu ni kuća ne čisti, pa slama ostaje da leži na podu do Svetog Stefana.Dobro je da se na Božić poslije ručka simbolično započne neki posao kako bi ljudi cijele godine bili vrijedni i da bi im poslovi išli od ruke.


Kategorija: Društvo

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: