Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ukazao je danas na potrebu otvaranja novih tržišta za plasman proizvoda iz Republike Srpske i FBiH, ocjenjujući da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje.

 Ne umanjujući značaj tržišta EU, smatram da je neophodno raditi na dodatnoj povazanosti sa Rusijom, Kinom i Turskom, ali i hrabrije ući u ideju potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom unijom. Riječ je o impozantnom tržištu većem od 180 miliona ljudi, na kojem bi privrednici iz Republike Srpske i FBiH imali dobre šanse za dodatnu stabilizaciju i razvoj poslovanja - poručio je Košarac.

On je na predstavljanju u Sarajevu spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2021. godini, istakao da Evroazijska ekonomska unija nije značajna samo iz aspekta otvaranja novih tržišta, nego i sa aspekta stranih investicija.

- Potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom unijom otvara mogućnost da strani investitori investiraju u proizvodne pogone u BiH, proizvedu robu čije je porijeklo iz BiH i kao takvu je izvoze u Evroazijsku ekonomsku uniju - naglasio je Košarac.

Košarac je rekao da ga je ohrabrio podatak da je u 2021. zabilježen rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene BiH za 30,9 odsto u odnosu na 2020. godinu, uzimajući u obzir sve izazove koje je pred domaći privredni sektor postavila pandemija kovida 19.

On je napomenuo da je glavni spoljnotrgovinski partner BiH i dalje EU, te da postoji opredjeljenje za implementaciju evropskih standarda na domaćem terenu, ali da BiH i EU treba da budu ravnopravani partneri, uz puno uvažavanje prava da se zaštiti domaća proizvodnja.

- Bazično smo orijentisani na implementaciju postojećih sporazuma, ali primarno moramo voditi računa o zaštiti naših interesa i bez kompleksa razgovarati sa EU. Iskustva naših primarnih proizvođača i prerađivača govore nam o potrebi adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jer je ovaj sporazum, nažalost, potpisan na njihovu štetu - ocijenio je Košarac.

On je podsjetio da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa s ciljem sanacije negativnih posljedica u više navrata Savjetu ministara predlagalo uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog mesa.

- Iako konstantno izostaje podrška ministara iz Federacije BiH u Savjetu ministara, mi nećemo odustati od prijedloga za uvođenje prelevmana i carinskih stopa, jer je apsolutno nepravedno da jedino prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa u BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nema nikavih opterećenja - naglasio je Košarac.

Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni u okviru zemalja Cefta, on je ukazao na potrebu za unapređenjem i dodatnim jačanjem regionalne saradnje.

S tim u vezi, posebno je izdvojio regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan", koja predstavlja ozbiljnu šansu za privredni napredak Republike Srpske i FBiH, budući da će regionalna ekonomska zona omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala u zemljama regiona.

- Ponovu ću uputiti poziv političkim predstavnicima iz FBiH da podrže i slijede politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i opredjeljenje institucija Republike Srpske da zajedno sa Srbijom i drugim zemljama regije budemo dio `Otvorenog Balkana`. Zaista ne postoji nijedan opravdan razlog da budemo `crna rupa` na Balkanu i izolujemo naš privredni sektor iz ekonomski perspektivnih regionalnih tokova - naglasio je Košarac.

On je pohvalio trud, napor i zalaganje privrednika iz Republike Srpske i FBiH, ističući da su uprkos svakodnevnim izazovima uspjeli da se etabliraju na regionalnom, evropskom i svjetskom tržištu.

- U tom procesu institucije možda nisu domaćoj privredi pomogle u dovoljnoj mjeri, možda nisu bile na visini zadatka. Moja poruka institucijama je da moraju biti servis privredi i svojim aktivnostima dati vjetar u leđa privrednoj zajednici - poručio je Košarac.

Na prezentaciji je rečeno da je ukupna robna razmjena BiH sa svijetom za prošlu godinu iznosila 35,87 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 3,8 odsto i iznosi 66,1 odsto.

U 2021. izvoz je povećan za 35,7 odsto, u odnosu na 2020. godinu, a vrijednost izvezene robe bila je 14,27 milijardi KM.

U istom periodu zabilježen je rast uvoza za 27,9 odsto, a vrijednost uvezene robe iznosila je 21,60 milijardi KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 7,32 milijarde KM.