Program rada Agrarnog fonda Grada Trebinja za 2022. usvojen je danas većinom glasova, nakon dvočasovne rasprave, u nastavku 11. sjednice Skupštine grada Trebinja.

Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda je naveo da je budžet ovog fonda za 2022. godinu projektovan na 1 962 300 KM, što je povećanje od 15,59 odsto u odnosu na 2021. godinu.

„Iz budžeta grada Trebinja se finansira 1 175 900 KM dok su vlastiti prihodi, od obavljanja djelatnosti, sa 650 000 maraka koliko su bili prošle godine, projektovani na 730 000 KM i to je povećanje u iznosu od 12,31%“, rekao je Dutina.

On je dodao da je pola miliona KM planirano za otkup proizvoda kroz prodajne objekte Hercegovačke kuće i otkupnih stanica-hladnjača te da je iz budžeta grada Trebinja u 2022. godini planirano 245 000 maraka za razvoj poljoprivrede, kroz osam programa, među kojima je i opremanje objekta Hercegovačke kuće u Beogradu, koji bi trebalo da bude otvoren u ovoj godini.

„Među planiranih osam programa podrške poljoprivredi su otvaranje objekta Hercegovačke kuće u Beogradu, programi podrške investicijama u proizvodnji i preradi porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, unapređenju infrastrukture u ruralna područja, podrške razvoju voćarske, vinogradarske, plasteničke i stočarske proizvodnje, programi privođenja zemljišta kulturi i proizvodnje i dodjele sadnica voća, razvoja u sektoru pčelarstva, program dodjele pčelarskih paketa, program podrške Udruženjima korisnika voda za navodnjavanje“, kazao je direkor Agrarnog fonda.

Od ukupnog iznosa vlastitih prihoda, dodaje, 650 000 maraka planira se za nabavku roba za prodajne objekte kojima gazduje Agrarni fond.

„Ukupan iznos za kapitalna ulaganja u budžetu za 2022. godinu planiran je na 100 000 KM, od toga 50 000 KM iz budžeta grada Trebinja planirano je za završetak jednog placa koji će biti baza za poljoprivrednu mehanizaciju, ali i skladištenje repromaterijala za sistem za navodnjavanje“, rekao je Dutina.

Podsjetivši da Agrarni fond svoju delatnost provodi u objektima Hercegovačke i Krajiške kuće, rasadniku u Pridvorcima, otkupnim stanicama – hladnjačama i objektu „Treća dob“, Dutina je kazao da Grad Trebinje, kroz prodavnicu „Treća dob“, subvencioniše prodajne cijene - razliku između prodajne cijene za penzionere i stvarne prodajne cijene u iznosu od 25% do 50% u zavisnosti od penzionerske kategorije, za šta je planirano 140 000 KM.

Direktor Agrarnog fonda Grada Trebinja je istakao da u 2022. godini fond planira da otpočne priključenje korisnika na sistem za navodnjavanje Trebinjskog i Petrovog polja te Zubačkog platoa, u koje su značajna sredstva u proteklom periodu uložili Ministarstvo poljoprivrede, Grad Trebinje i Hidroelektrane na Trebišnjici.

Dražen Bošković, zamjenik gradonačelnika Trebinja istakao je da bi trebalo motivisati što više mladih ljudi da se bave poljoprivredom , ali i postojeće poljoprivredne proizvođače - da još više rade.

„Mi bismo trebali zajednički da radimo na tome da Agrarni fond raste i razvija se, kao i svaki poljoprivredni proizvođač. Istakao bih prepoznatljivost grada Trebinja kao lokalne zajednice koja ima šta da ponudi kako u poljoprivredi, tako i u turističkoj ponudi sa kojom je Hercegovačka kuća usko povezana. Brojni važni akteri regionalnog turističkog tržišta zainteresovani su da primjene brend Hercegovačke kuće“, rekao je Bošković.

Opozicioni odbornici naveli su da bi rad Agrarnog fonda trebao biti samoodrživ, da ima previše zaposlenih u ovom fondu i da su mali iznosi realnih podsticaja za poljoprivrednike.

„Od blizu dva miliona sredstava, za pomoć i podršku poljoprivrednicima ide oko 150 000KM, to je nedomaćinsko poslovanje“, naveo je Nebojša Milišić, odbornik Liste za pravdu i red.

Slobodan Prtilo, odbornik SDS-a smatra da je Agrarni fond formiran u dobroj namjeri, ali da je u svom djelovanju odstupio od osnovnog – pomoći poljoprivrednicima.

„Što se tiče sistema za navodnjavanje, mislim da njima treba da gazduje neko ko može održavati ovaj složeni sistem“, kazao je Prtilo.

Luka Petrović, u ime Kluba odbornika SNSD-a je istakao da je Agrarni fond opravdao svoje postojanje i da daje punu podršku radu ovog fonda na razvoju i unapređenju poljoprivrede u našem gradu i Hercegovini.

„Urađeno je mnogo za razvoj poljoprivrede, za podršku našim poljoprivrednicima, otvoreni su objekti Hercegovačke kuće i Krajiške kuće, poljoprivrdnim proizvođačima su dati besplatni sjemenski materijal, košnice, đubrivo, besplatna obrada zemljišta, kupljeno je i dosta mehanizacije, dijeljeni plastenici, širok je opus posla fonda. Ponosni smo što je, zahvaljujući aktivnostima Agrarnog fonda, poljoprivrednika sve više, oni na najbolji način rade na promociji našeg grada i RS, nije slučajno što je Hercegovačka kuća proglašena najboljim održivim turističkim projektom u svijetu, na Berlinskom sajmu“, istakao je Petrović.

On je naveo da je najveća prednost rada Agrarnog fonda – usmjerenost ka razvoju sistema za navodnjavanje.

„Za sve poljoprivredne površine dovedene su primarne cijevi, u toku je tenderska procedura za sekundarnu mrežu. Jedan dio će preuzeti Vode Srpske, jedan dio Grad Trebinje, a jedan dio korisnici vode koji žele da navodnjavaju svoje obradive površine. U ovom sistemu učestvuju RS, Grad i korisnici, predviđa se dalji razvoj i unapređenje poljoprivrede, dovešće se sistem za navodnjavanje u sela gdje ih nikad nije bilo, gdje se ljudi muče bez vode. Poljoprivreda treba da bude isplatna, treba podržati i vinogradare i voćare, ko god radi za tržište, treba mu pomoći. Neophodna je pomoć i za stočarsku proizvodnju, treba subvencionisati sve naše poljoprivrednike koji bi uzgajali stoku, kako bi se kasnije prodavala kao sušeno meso u objektima Hercegovačke kuće širom Balkana jer će potražnja sigurno biti ogromna“, rekao je Petrović.

Punu podršku radu Agrarnog fonda dao je i Jovica Vlatković, odbornik Narodne partije Srpske.

„Rad Agrarnog fonda je za svaku pohvalu, svojim djelovanjem pomaže plasman tržišnih viškova naših poljoprivrednika, time se razvija i selo. Ovim aktivnostima, a naročito radom objekata Hercegovačke kuće, naš grad se na najbolji način reklamira i u turističkom smislu“, naveo je Vlatković.