Na parcelama u Ljubinjskom polju počelo je sakupljanje ovogodišnjeg roda bijelog luka.

Uslovi za proizvodnju bili su teži u odnosu na prethodne godine zbog drastičnog poskupljenja repromaterijala, ali i dugog sušnog perioda.

Tako je na oko sedam hektara oranica, umanjen očekivani rod za 30 do 40 odsto.

Sa nešto više od jednog hektara zemljišta, u preduzeću Farmavit očekuju rod od 10 do15 tona tradicionalne sorte hercegovačkog bijelog luka. Kampanja je krenula početkom sedmice, a vađenje i lagerovanje trebalo bi da potraje desetak dana. S obzirom na to, da će najveći dio roda biti prerađen, posao se radi ručno.

Zorica Kosjerina kaže da svako oštećenje dovodi do truljenja koje se širi na druge glavice, zbog čega je bolje da se radi ručno.

Slavko Ilić na zakupljenih sedam dunuma zemljišta očekuje da će izvaditi četiri do pet tona bijelog luka. Ovogodišnji uzgoj pratile su znatno veće cijene ulaganja. Dio roda plasiraće prerađivaču, a dio na zelene pijace, gdje dostiže cijenu i do 12 KM.

Ilić kaže da rade u kooperaciju sa ljubinjskom firmom i da nastoje da njima plasiraju urod, jer im redovno isplaćuju isporuke.

U Farmavitovoj poslovnoj jedinici Fuds planet, jedinom prerađivačkom kapacitetu bijelog luka u BiH i regionu, ovogodišnji rod počeće prerađivati tek za petnaest dana. Veće količine, u odnosu na vlastite, moraće da kupe od malih proizvođača, da bi paletom proizvoda mogli da podmire tržište. Plasman im otežava uvoz jeftinog bijelog luka iz azijskih zemalja.

Stefan Šalvarica, direktor PJ Fuds planeta, kaže da se azijski bijeli luk proizvodi u problematičnim uslovima i da je riječ o hiper produkciji. Navodi i da domaći bijeli luk, cijenjen i izuzetnog kvaliteta, ne može da dobije trku na tržištu, što se tiče cijene.

Šalvarica je potvrdio da je dio prerađenog bijelog luka našao mjesto na evropskom tržištu. U saradnji sa vodećim naučnim ustanovama, uskoro bi trebalo da krenu u novi proizvodni program. Već za narednu godinu planiraju sadnju na većim površinama.