Opšte je poznato da je najčešći običaj da se u ponoć na bogojavljensku noć pogleda kroz prozor i zamisli želja.

Vjeruje se da se baš na ovaj dan, u noći između 18. i 19. januara, u ponoć, otvaraju nebesa i da se ispunjavaju baš sve želje.

Nekada je najviše bilo rasprostranjeno da svi ukućani, okrenuti istoku, preskoče preko sjekire i vatralja sa žarom, a zatim otpiju po gutljaj “nenačete” vode, izgovarajući pritom: “Prođoh sablju – ne posjekoh se, prođoh vatru – ne izgorijeh se, prođoh vodu – ne udavih se!”

U našem narodu se Bogojavljenje drugačije naziva Vodice ili Vodokršće, pa otuda i naziv povorke. Osim tog, postoji obilje obreda i običaja s vodom, posebno usljed tog što se vjerovalo u ljekovitost i čudotvornost bogojavljenske vode (vodice).

Većina obreda je podstaknuta željom za zdravljem. Radi tog je bilo uobičajeno da se izjutra 19. januara, prije sunca, obavi ritualno kupanje u rijeci.

Djevojački običaji:

Vjerovanje kaže da će neudate djevojke koje na noć pred Bogojavljenje pod jastuk pred spavanje stave ogledalce, sanjati muškarca za koga će se udati.

Postoji još jedan djevojački običaj koji nalaže da na Bogojavljanje djevojke od tijesta naprave četiri loptice. U tri treba da stave po papirić sa imenom svoje simpatije, a jedan ostavljaju prazan.

Te loptice se potom stavljaju u ključalu vodu, i ona koja prva izbije na površinu je prava ljubav djevojke. Ukoliko na površinu ispliva prazna loptica, znači da djevojka još uvijek nije upoznala onog koji joj je suđen.

Ljudi vjeruju i da vrijeme na Bogojavljenje pokazuje i kakvo će vrijeme biti cijele godine. Tako će, ukoliko pada snijeg i bude hladno, cijela godina biti rodna. Nasuprot tome, ako je vrijeme vedro, godina će biti sušna. Ako je ovaj dan naročito kišovit, to znači da nas čekaju poplave.