Kompanija Bingo iz Tuzle, koju već dobro poznaju i brojni crnogorski kupci, ostvarila je najveću dobit u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu – čak 146,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 74,9 miliona eura

Ovaj maloprodajni gigant, čiji hipermarket u Trebinju predstavlja ozbiljnu konkurenciju crnogorskim trgovcima, potvrđuje dominaciju i širi uticaj i van granica BiH.

Prema najnovijim podacima koje prenosi BiznisInfo, Bingo je u 2024. ostvario prihod od čak 2,4 milijarde KM (oko 1,23 milijarde eura), s dnevnim prometom od 225.000 računa i više od 80 miliona izdanih paragon blokova. Kompanija je tokom godine povećala plate zaposlenima za 20%, a minimalna zarada sada iznosi 1.000 KM (oko 511 eura), dok početni paket plata s dodacima ide do 1.400 KM (oko 716 eura).

Ovi rezultati dolaze u trenutku kada sve više Crnogoraca, posebno iz Boke i Nikšića, prelazi granicu radi povoljnije kupovine – najčešće upravo u Bingo centru u Trebinju. Kupci ističu širi asortiman, osjetno niže cijene i kvalitetniju uslugu, zbog čega domaći trgovci sve teže prate konkurenciju.

Među najprofitabilnijim kompanijama u BiH su i Lager Posušje, sa dobiti 83.023.558 KM (42,4 miliona eura), BH Telecom Sarajevo – 65.842.371 KM (33,6 miliona eura), Violeta Grude – 57.511.820 KM (29,4 miliona eura) i Premier World Sport Čitluk – 51.832.771 KM (26,5 miliona eura).

Na listi se nalaze kompanije iz različitih sektora – od trgovine, telekomunikacija i industrije, do energetike i prehrambene proizvodnje. Posebno se ističu Violeta iz Gruda, čiji proizvodi su prisutni i u crnogorskim domaćinstvima, kao i Madi i Perutnina Ptuj, koji izvoze u Crnu Goru.

Šta to znači za Crnu Goru?

Uspjeh Binga u BiH i sve veća popularnost među crnogorskim potrošačima predstavljaju direktan izazov za domaći maloprodajni sektor. Trgovci u Crnoj Gori, suočeni s rastućom konkurencijom iz Trebinja, moraju razmišljati o snižavanju cijena, unapređenju ponude i poboljšanju odnosa prema kupcima.

Ako se trend prekogranične kupovine nastavi – a sve ukazuje da hoće – Crna Gora će morati razmotriti strukturne mjere u trgovinskoj politici: od smanjenja carinskih i poreskih opterećenja, do podrške domaćim proizvođačima i maloprodajnim lancima kako bi ostali konkurentni u regionalnom kontekstu