U selu Kuti kod Mostara jutros se odvija napeta situacija u kojoj mještani svojim tijelima pokušavaju da zaštite zemlju svojih komšija, srpskih povratnika, i spriječe prolaz deminerskih ekipa koje su angažovane radi pripreme terena za otvaranje kamenoloma na brdu Zukulja.

Iako su mještani pokušali da blokiraju pristup, jedna ekipa deminera uspjela je u ranim jutarnjim časovima da dođe do lokacije budućeg kamenoloma. Riječ je o privatnoj firmi angažovanoj preko BH MAK-a, a na terenu se trenutno nalazi oko dvadeset deminera koji čekaju dalju koordinaciju. Mještani najavljuju da će pokušati da onemoguće prolazak preostalog dijela ekipe.

Dodatno ogorčenje izazvalo je rješenje Opštinskog suda u Mostaru, kojim je, po tužbi kamenoloma „Majdan–Kuti“, određena privremena mjera osiguranja. Tom odlukom, koju je donijela sudija Šemsa Jogunović, dijelu mještana zabranjeno je da sprečavaju prolaz do kamenoloma javnim putem koji, kako tvrde, vodi preko privatne zemlje porodice Lozo. U rješenju su navedene i konkretne parcele preko kojih prolazi sporni put.

Mještani navode da je gotovo polovina sela dobila sudsku zabranu okupljanja i pružanja otpora, što doživljavaju kao diskriminaciju i pritisak. Ističu da je investitor ranije već dobio dozvole i dokumentaciju da je područje bezbjedno, iako se sada, kako kažu, tek pristupa deminiranju.

Siniša Lozo kaže da su iscrpljeni i da ne znaju kome više da se obrate. „Žele da nas isele, da nam otmu zemlju. Čitav svijet neka čuje da nam u Mostaru izriču sudsku zabranu da ne smijemo doći na svoju zemlju“, poručio je Lozo, navodeći da je deset mještana dobilo zabranu okupljanja na vlastitim posjedima.

Njegov komšija Aner Omanović, koji je zajedno sa srpskim povratnicima branio njihovu imovinu, takođe je obuhvaćen sudskom mjerom. „Anis Kalajdžić koji je ubio ženu na sred Mostara, nije imao mjeru osiguranja, a mi imamo. Starci, slijepi ljudi i žene dobili su sudsku zabranu“, rekao je Omanović.

On ističe da investitor tvrdi da je riječ o javnom dobru, iako, kako kaže, za to godinama nema dokaza. „Investitor je pribavio papir od BH MAK-a da se radi o površini bez rizika od mina i na osnovu toga dobio dozvole, a danas nakon svega počinje deminiranje. Ovo je iscrpljujuća borba, zastrašivanje mještana srpskih povratnika i oduzimanje zemlje. Mi samo ne damo da im se gradi zlo ovdje. Niko nas iz policije, SIPA-e ni tužilaštva nije pozvao, iako smo dobijali prijetnje. Sve te institucije rade za advokate. Ubice ne dobijaju ovakve zabrane“, naveo je Omanović.

Mještanin Krsto Lozo izrazio je ogorčenje radom suda i gradskih vlasti. „Kada moćni gaze nemoćne to je transparentnost, a kada se nemoćni brane to je nasilje. To se događa u ovom mjestu“, rekao je on, ponovivši da je sporni put izgrađen na privatnoj zemlji. „Mi ne branimo korišćenje puta, ali nećemo dozvoliti da nam neko uništava život.“

Mještani Kuta, uglavnom srpski povratnici zajedno sa svojim komšijama Bošnjacima, godinama pokušavaju da spriječe, kako tvrde, nelegalno otvaranje kamenoloma, strahujući od posljedica po životnu sredinu i bezbjednost. Kao posljednju liniju odbrane ističu činjenicu da se pristupni put planira preko njihove zemlje, zbog čega su više puta svojim tijelima blokirali prolaz mehanizaciji investitora. Navode da u tome nemaju podršku nadležnih institucija, koje, kako kažu, ostaju gluve i nijeme na njihove apele.