Novi zakon o strancima u Hrvatskoj donosi obavezne ljekarske preglede, učenje hrvatskog jezika za strane radnike i produžene radne dozvole, što je izazvalo burne rasprave u hrvatskom Saboru.

Ipak, učesnici debate saglasni su da hrvatska ekonomija bez radnika iz inostranstva teško može održati sadašnji tempo rasta.

Otvorena su brojna pitanja o dolasku stranih radnika, njihovoj integraciji, bezbjednosti, ali i zaštiti domaćeg tržišta rada. Posebnu pažnju izazvao je i nedavni napad na državljanina Filipina u centru Zagreba.

„Taj slučaj možemo posmatrati fenomenološki. To pitanje otvara šira društvena i sociološka pitanja o tome kojim putem mlađe generacije ne bi trebalo da idu, ali riječ je o izolovanom incidentu i tako ga treba posmatrati. Ne bih rekla da je to trend, ali treba biti svjestan da nije dobro ići u smjeru porasta rasističkih i ksenofobnih osjećanja prema državljanima trećih zemalja koji dolaze u Hrvatsku da pošteno rade“, rekla je u HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“ državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Irena Petrijevčanin.

„Hrvatska bez stranih radnika ne može“
Petrijevčanin je poručila da je strana radna snaga postala neophodna za hrvatsku ekonomiju.

„Hrvatska bez stranih radnika ne može i to je činjenica“, rekla je, dodajući da je potrebna „zdrava simbioza i suživot“.

Navela je da bi odnos države, stranog radnika i poslodavca trebalo da bude uravnotežen, te da je slika o dolasku stranaca često iskrivljena.

„Od 1. januara do 10. maja imamo 113.677 državljana trećih zemalja koji se trenutno nalaze u zemlji sa važećim dozvolama za boravak i rad. Ako govorimo o trendovima, broj sezonskih radnika povećan je za 150 odsto u odnosu na 2025. godinu, što je omogućio upravo novi zakon. Istovremeno je broj novih zapošljavanja državljana trećih zemalja smanjen za 37 odsto“, rekla je Petrijevčanin.

Dodala je da taj trend pokazuje da je sistem „uokviren“ i da nema potrebe za novim masovnim dolascima radnika iz inostranstva.

Novi zakon uvodi više reda
O sistemu zapošljavanja stranih radnika govorio je i državni sekretar u Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Ivan Vidiš, koji smatra da novi zakon donosi više reda u čitav sistem.

„Nije smanjen broj radnika nego radnih dozvola. Uvedeno je mnogo više reda. Povećan je broj radnih dozvola koje se produžavaju i njihov udio sada iznosi 40 odsto“, rekao je Vidiš.

Prema njegovim riječima, Hrvatska danas ima manje od 65.000 nezaposlenih i nije realno očekivati da se sva radna mjesta mogu popuniti domaćom radnom snagom.

Obavezno učenje jezika i zdravstvene provjere
Ključne izmjene zakona odnose se na obavezno učenje hrvatskog jezika, zdravstvene provjere i produženje trajanja radnih dozvola u određenim sektorima.

„Učenje hrvatskog jezika i provjera zdravstvenog stanja povećavaju udio domaće radne snage koji uvijek mora da postoji. Dio koji se odnosi na poznavanje jezika privukao je veliku pažnju. Pripremili smo da se to finansira iz evropskih fondova kako ne bi predstavljalo preveliko opterećenje za poslodavce“, rekao je Vidiš.

On smatra da se u javnosti često pokušava stvoriti narativ o „nekontrolisanom masovnom uvozu radne snage“, iako veliki broj radnika dolazi iz evropskih i susjednih zemalja.

„Ti ljudi ne predstavljaju rizik niti prijetnju. Oni predstavljaju veliku korist za našu ekonomiju i dugoročno za penzioni sistem“, rekao je Vidiš.

Poslodavci traže manje administracije
Direktorka Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber ocijenila je da je novi zakon kompromis svih socijalnih partnera.

„Imamo ekonomiju koja snažno raste. Da nije bilo iseljavanja i negativne demografske situacije, opet bismo imali potrebu za radnom snagom. Potreba za stranom radnom snagom je činjenica i sa tim moramo da se pomirimo“, rekla je Weber.

Naglasila je da novi zakon donosi i određeno administrativno rasterećenje, kao i veću digitalizaciju procesa izdavanja dozvola.

Najviše radnika nedostaje u građevinarstvu i ugostiteljstvu
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil upozorio je da mali preduzetnici imaju dodatne probleme pri zapošljavanju stranih radnika jer nemaju administrativne kapacitete poput velikih kompanija.

Istakao je da najviše radnika nedostaje u građevinarstvu, ugostiteljstvu i proizvodnji.

„Danas u obrtništvu bez stranih radnika ovakav ekonomski rast ne bismo bilježili. Ti ljudi su došli u Hrvatsku da rade i zarade za svoje obizelji. Moramo ih prihvatiti jer bismo bez njih danas bili u veoma nezavidnoj situaciji“, zaključio je Kratohvil, prenosi tportal.