Jadransko-jonski autoput: Trebinjske trase nema na mapama | Herceg Televizija Trebinje

Društvo

Jadransko-jonski autoput: Trebinjske trase nema na mapama

Izvor: Radio Trebinje | Datum:29.10.2015.

Iako je Trebinje ucrtano na mape Jadransko-jonskog autoputa, ne znamo ni, lokalno, koja bi za nas trasa bila najpovoljnija? Da li smo indiferentni samo zato što znamo da je uticaj lokalnih zajednica na buduću trasu puta veoma mali?

autoput

Kako danas stvari stoje, pišu hrvatski mediji, od autoputa do Dubrovnika kroz hrvatsku teritoriju neće biti ništa. Hrvatska je obustavila izgradnju kod Ploča i čeka da BiH izgradi 90 kilometara autoputa između Počitelja i Trebinja (preko Popovog polja).
Kada su u Hrvatskoj porasle tenzije na ovu temu, ministar pomorstva, saobraćaja i veza Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da neće biti nastavljena gradnja autoputa od Ploča prema Dubrovniku zbog “zemljopisne konfiguracije i zaštite okoliša”…“Važno je napraviti spoj na Dubrovnik u budućnosti, a ne da autocestu ‘gurnemo’ u zaštićeni grad kao što je Dubrovnik. To je apsolutno nemoguće!”
Uz to, isti je ministar tada imao informaciju da Evropska komisija za države nečlanice Unije kreirala fond iz koga će te države finansirati studije izvodljivosti.

Podsjećam i na Berlinsku konferenciju o Zapadnom Balkanu, kojoj je prethodio susret predsjednika vlada država jadransko-jonske inicijative, na kome je otvoreno rečeno da onaj do tada sporni dio autoputa ipak prolazi kroz BiH. Naravno, tom prilikom je utvrđeno da je projekat Jadransko-jonskog autoputa zajednički interes sve četiri države.
Podsjećamo, ovaj projekat nisu kandidovale zemlje zapadnog Balkana, nego Italija 1993. godine. Posljednjih godina, indirektno, Hrvatska je nanovo aktuelizovala čitav posao izgradnjom oko 90 posto od svojih 460 kilometara, što je najduža dionica (od ukupno 1.100 km od Trsta do Patrasa).

autoput2U Dubrovniku, duže vremena dominirao je stav da autocesta treba da prođe područjem najjužnijih hrvatskih opština. U javnom mnjenju stvorio se utisak da bi izgradnja autoputa preko dubrovačke teritorije bila poželjna i korisna, međutim, kad su u diskusije uvedeni novi elementi, posebno oni vezani za zaštitu prirodne sredine, javila su se i drugačija mišljenja, tako da ste mogli pročitati izjavu dubrovačkog gradonačelnika Andro Vlahušić u kojoj se ističe da je zaobilaženje hrvatskog teritorija dobro rješenje. Istovremeno, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić se protivio takvom rješenju. Sa znatno više stručnog autoriteta, bh. opciju podržao je i Jure Radić, profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Nakon tih dugih debata, “Jutarnji list” je objavio da primat ima bh-varijanta po kojoj će autoput ići trasom Počitelj-Trebinje, a Dubrovnik i aerodrom u Čilipima s tim bi autoputem trebalo da budu povezani “brzim cestama”…
U tom kontekstu, u Hrvatskoj se počelo više govoriti o Pelješkom mostu, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnjih graničnih prelaza, uz napomenu da ostaje mogućnost da Hrvatska sama izgradi autoput do Dubrovnika, ali taj put neće imati karakter međunarodne saobraćajnice.

Iako nastavak “Dalmatine”, koja je nedavno stigla do Ploča, autoputem preko Popova polja u BiH, teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu Hrvatske, neki stručnjaci tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
Međutim, da li je BiH spremna da uđe u ovaj projekat? – Ne bi trebalo biti dileme – rekao je prof. dr Munir Jahić – trebamo i moramo u taj projekat ući, ali, ta cesta koja bi prolazila kroz Bosnu i Hercegovinu prije svega na dijelu Popovog polja (visina Počitelj, Čapljina, Popovo polje do Trebinja i dalje prema Nikšiću), trebala na neki način biti hranjena onim što će novac donijeti. A znamo kakvo je naše stanje kada je o privredi riječ. Bila bi izuzetna šansa kada bi ljudi u Bosni i Hercegovini koji se bave politikom bili svjesni da smo i ekonomska država. Prije nekoliko godina, napomenuo je dr Jahić, da je jedna grupa stručnjaka zagovarala da se u BiH gradi autoput od Mostara prema Neumu, s tim da se na spoljnoj strani poluotoka Klek gradi kontejnerska luka i pruga od Čapljine do Neuma.
– To je ostavljalo prostora da jednog dana razgovaramo o uskotračnoj pruzi od Čapljine prema Trebinju i dalje prema Nikšiću. Jadransko-jonska magistrala se najavljivala kao mogućnost, ali nije bila posebno perfektuirana.

Izvjesno je jedino da bi budući autoput iz BiH u Crnu Goru ulazio kod Nudola u blizini Trebinja, no do danas se ne zna gdje bi ulazio u BiH iz Hrvatske.
Spoj u Počitelju značio bi produženje „Dalmatine“ preko graničnog prelaza Nova sela – Bijača te Međugorja ka istočnom dijelu Hercegovine odnosno prema Trebinju, dok je druga varijanta da Jadransko-jonski autoput većim dijelom prolazi kroz dubrovačko zaleđe te se od Dubrovnika penje ka Trebinju i dalje vodi ka Crnoj Gori.

Do danas, nije saopšteno više detalja. O trasi kroz južnu Hercegovinu ne govori se mnogo. U bh. planovima nema autoputa (jer nema prostornog plana na nivou države), međutim, ponešto se može zaključiti na osnovu prostornog plana susjedne Crne Gore. Naime izvjesno je da jadransko-jonski autoput treba da prođe pored Podgorice i Nikšića. Spojna tačka sa BiH, kako vidite na mapi, nalazi se u blizini Orovca. Iz te činjenice, može se izvući više zaključaka. Prvo, da se put najvjerovavtnije neće spuštati u Nudo (?), nego će nastaviti obodom Orjena prema Trebinju, Trebinjskoj šumi i Popovu.

U ovom trenutku, ne zna se ništa o terminima i tempu izvođenja ovog projekta. Teško je reći da li će kriza u Grčkoj ubrzati ili usporiti izgradnju autoputa, ali nema sumnje da će ova trasa cijelu Istočnu Hercegovinu čvršće vezati uz jadranski region, odnosno za pravac Split-Mostar-Podgorica.
To je sve što je do danas rečeno. Uzgred, naglašeno je da će se bh. dio autoputa graditi u okviru projekta javno-privatnog partnerstva. Do tada, svi prostorni zahvati potpuno su zamrznuti. Teško da će iko odlučiti da, u međuvremenu, ulaže u saobraćajnu infrastrutkuru južne Hercegovine, iako ni nadležna ministarstva ne mogu da kažu kada je Jadransko-jonski autoput ući u izvjesniju fazu.

Podsjećamo, put kroz Popovo projektovan je kao regionalni, ali njegove proračunske brzine su niske, a asfaltna podloga neadekvatna, jer je, u međuvremenu, bez ikakvih intervencije, proglašen magistralnim putem.
Po svoj prilici, tako će i dalje ostati, iako ni u prethodnoj izbornoj kampanji nije manjkalo obećanja da će se put “presvući”. Umjesto puta, izgleda da se “presvlače” oni koji su to tvrdo obećali.


Kategorija: Društvo

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!

Najčitanije u ovoj kategoriji: