Da li su opravdana nova poskupljenja hljeba i ostalih pekarskih proizvoda pitanje je koje sve češće postavljaju i građani i predstavnici udruženja potrošača, upozoravajući da je riječ o još jednom udaru na kućne budžete.

Dok mlinari i proizvođači tvrde da je do rasta cijena došlo zbog povećanja troškova svih ulaznih faktora, iz sindikata poručuju da je riječ o novom pokušaju ostvarivanja ekstraprofita.

Građani ističu da stihijska poskupljenja veoma brzo „pojedu“ svaku dodatnu marku u novčaniku, te da će, sudeći po najavama, uskoro biti potrebna nova računica i za hljeb, za šta, kako kažu, nema opravdanja.

„Nije opravdano. Svi će oni pokušati sada. Struja treba da poskupi, pa su oni već uračunali da je poskupjela. To je vrlo neozbiljno“, kaže jedan od građana za RTRS.

 
Dok cijene brašna miruju, cijene gotovih proizvoda su u očiglednom raskoraku. Iz Saveza sindikata Republike Srpske navode da je riječ o lovu u mutnom.

„Mi smo gledali koliko je cijena kilograma brašna koju oni kupuju, trgovine koje im prodaju na veliko, pa koliko se može proizvesti od tog kilograma brašna, pa koliko koštaju ti proizvodi kada dođemo u prodavnicu da kupimo. Evidentno je da ono što jeste početna cijena brašna i krajnja cijena pod kojom su prodali proizvod od te kile brašna, njihova zarada je 8 puta veća i to pokazuje intencije ka ekstraprofitu“, rekla je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

Stav da je riječ o ekstraprofitu dijele i u udruženjima za zaštitu potrošača

„Kada govorimo o cijenama na svjetskoj berzi, cijene pšenice i slično, onda cijena hljeba i u Republici Srpskoj i u Srbiji bi trebala biti približna, a ne da u Srbiji imamo skoro duplo jeftiniju cijenu u odnosu na hljeb u Srpskoj“, naveo je Dragan Jošić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ Banjaluka.

Egzaktne podatke za prethodni period iznio je i Zavod za statistiku Republike Srpske.

„Kada govorimo o kilogramu pšeničnog brašna, u decembru 2024. iznosio je 1,62, dok je u decembru 2025. godine iznosio 1,65. Pored toga, imamo cijene kilograma polubijelog hljeba koji je u decembru 2024. iznosio 3,86 dok je u decembru 2025. iznosio 3,92“, kaže Ognjen Ignjić, stručni saradnik za međunarodne projekte i saradnju u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

Ekonomisti ističu da je riječ o jasnoj disproporciji i da najavljena poskupljenja nisu opravdana, niti su u skladu sa kretanjima na svjetskom tržištu.

„U godini u kojoj bilježimo pad cijena hrane na svjetskom tržištu, prije svega žitarica, kada dolazi do pada cijene nafte, negdje oko 20 odsto u 2025. godini, i kada smo imali povećanje minimalne zarade koje nije iznad 10 odsto, onda imamo povećanje cijena tih proizvoda koje apsolutno ne može biti opravdano rastom tih troškova, jer oni imaju maržu do 8 odsto, tako da rast zarada može da dovede najviše do jednog procenta rasta ukupnih troškova“, rekao je ekonomista Predrag Mlinarević.

On podsjeća da ne primaju svi zaposleni minimalnu platu i da, čak i u slučaju da su svi na minimalcu, procenat rasta, po prostoj računici, ne bi mogao da pređe jedan odsto.