Od izgradnje aerodroma u Trebinju neće se odustati, potvrdio je za Faktor gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić. Ne vidi razlog da države u regionu sprečavaju njegovu izgradnju, jer će isti biti važan segment u saobraćajnoj komunikaciji i imaće veliki uticaj na privredu i razvoj ne samo Trebinja, već čitave Hercegovine, Republike Srpske i BiH. Radi se, pojašnjava Ćurić u razgovoru za naš magazin, o ozbiljnom višemilionskom projektu Srpske i Srbije, koji će biti sproveden u skladu sa svim relevantnim zakonskim regulativama iz oblasti gradnje i zaštite životne sredine. Stoga, nema osnova, kako naglašava, za pojedine tvrdnje iz Dubrovnika, koje su politički motivisane, jer je ideja o izgradnji trebinjskog aerodroma gotovo pa starija od aerodroma u Čilipima. Ćurić objašnjava za Faktor da ni koronavirus nije spriječio turiste da posjete grad koji ima više od 270 sunčanih dana u toku godine.

FAKTOR: Kako komentarišete najave dubrovačkih vlasti da će spriječiti izgradnju aerodroma u Trebinju?

Ćurić: Izgradnja aerodroma u Trebinju je pitanje od vitalnog interesa ne samo za Trebinje, već za Republiku Srpsku i cijelu BiH.

Pošto je riječ o unutardržavnom pitanju, ne vidimo razloge da države u regionu inhibiraju ili sprečavaju izgradnju, posebno ako imamo u vidu da se radi o ozbiljnom višemilionskom projektu koji će biti sproveden u skladu sa svim relevantnim zakonskim regulativama iz oblasti gradnje i zaštite životne sredine.

FAKTOR: S tim u vezi, postoji li osnov za tvrdnje gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića, ili su razlozi protiv trebinjskog aerodroma neke druge prirode?

Ćurić: Aerodrom u Trebinju nije nova ideja. Inicijativa je bila aktuelna i pedesetih godina prošloga vijeka, međutim, politika toga vremena se pobrinula da aerodrom ipak bude izgrađen u Čilipima.

Trebinje tada nije bilo prepreka Dubrovniku, pa isto tako očekujemo da politika ovoga vremena, odnosno aktuelna vlast u Hrvatskoj, ne bude prepreka izgradnji trebinjskog aerodroma.

Prilikom izgradnje biće ispunjeni svi neophodni uslovi, građevinski i ekološki, u skladu sa projektnom dokumentacijom i elaboratima na osnovu kojih ćemo realizovati cjelokupni projekat.

Naravno, ono što smo čuli od gradonačelnika Dubrovnika upućuje na političke motive koje ne možemo smatrati opravdanim, jer danas nije moguće graditi ni najobičniji individualni objekat, a da niste ispunili uslove za izgradnju i zaštitili životnu sredinu.

Tako da komentar da će aerodrom ugroziti izvorište rijeke Oble nema uporište u realnoj situaciji, jer je izgradnja aerodroma u Trebinju veliki projekat u kome će biti ispoštovana svaka procedura, a radiće se prema stručnim elaboratima koji jasno propisuju mjere zaštite životne sredine, kao i svim zakonskim i ekološkim standardima.

FAKTOR: Da li će se zbog svega odustati od zajedničkog projekta Republike Srpske i Srbije u vezi sa izgradnjom aerodroma Trebinje?

Ćurić: U pitanju je projekat od ključnog privrednog i ekonomskog značaja za Trebinje, ali i za šire područje.

S obzirom na to da se geografski nalazimo na samom jugu države, aerodorom predstavlja važan segment u našoj saobraćajnoj komunikaciji i imaće veliki uticaj na privredu i razvoj ne samo Trebinja, već čitave Hercegovine, Republike Srpske i BiH.

Upravo iz razloga što aerodrom u Trebinju nije isključivi interes uže zajednice, već se tiče napretka i razvoja na višim nivoima, bićemo istrajni u našim namjerama da on, nakon više od sedamdeset godina od inicijalne ideje, bude izgrađen u Trebinju.

FAKTOR: Protivnika izgradnji aerodroma u Trebinju, nažalost, ima i u BiH, jer je i ministrica inostranih poslova Bisera Turković na nedavnoj sjednici Savjeta ministara povukla saglasnost na prvobitni memorandum o saradnji Srbije i BiH u vezi sa ovim projektom. Kako to komentarišete?

Ćurić: Imajući u vidu činjenicu da će izgradnja aerodroma imati povoljan uticaj kako na Republiku Srpsku, tako i na čitavu BiH, ne bi trebalo da iko u BiH bude prepreka izgradnji.

U svijetu globalnih kretanja i ubrzanog povezivanja, saobraćajna infrastruktura je od vitalnog značaja za razvoj, ali i za opstanak ljudi na ovim prostorima.

Očekujemo da će svi nivoi BiH vlasti pokazati odgovornost i spremnost da nas podrže, bez obzira na lične ili političke preferencije pojedinih ministara u Savjetu ministara BiH.

Ne vidim nijedan valjan razlog da bilo ko iz BiH sprečava projekat, posebno ako imamo u vidu da zvanični predstavnici Republike Srpske nikada nisu sprečavali projekte u Federaciji.

Ovo je upravo projekat zahvaljujući kojem ćemo se bolje povezati sa regionom i svijetom i projekat kojim ćemo zadržati našu omladinu, otvoriti nova radna mjesta, unaprijediti privrednu sliku i poboljšati standard, a to svakako treba da bude dovoljan motiv, ali i obavezujuća odgovornost svakog ministra u Savjetu ministara, pa tako i gospođe Turković.

NOVA RADNA MJESTA

FAKTOR: Šta bi aerodrom značio ne samo za vaš grad, već i regiju,Republiku Srpsku i Srbiju?

Ćurić: Aerodrom će unaprijediti razvoj Trebinja, Republike Srpske i BiH po više osnova.

U prvom redu omogućiće nam brži privredni rast, posebno u oblasti turizma u kome bilježimo odlične rezultate, a čiji će pozitivni efekti sasvim sigurno imati povoljan uticaj i na okruženje.

Kao važan infrastrukturni projekat saobraćajnog povezivanja, izgradnjom aerodroma omogućićemo bolju konekciju sa Hercegovinom i južnim dijelom Republike Srpske i podići nivo investicija u Trebinju.

Kao što sam već rekao, očekujemo da će se proširiti tržište rada, otvoriti nova direktna i indirektna radna mjesta i poboljšati ukupna privredna slika Trebinja i Hercegovine.

Zahvalni smo Srbiji što se opredijelila da finansijski podrži ovaj projekat koji ujedno predstavlja znak dobre saradnje, uvažavanja i želje da čitav region napreduje.

BOLNICA I DUHOVNI CENTAR MRKONJIĆI

FAKTOR: Koji važniji privredni i infrastrukturni projekti očekuju Trebinje u narednom periodu?

Ćurić: U narednom periodu, osim aerodroma, planiramo i niz drugih kapitalnih projekata kojima ćemo unaprijediti opšte uslove života i standard građana.

To su projekti koji se takođe odnose na povećanje privrednih kapaciteta kao npr. izgradnja slobodne zone u Trebinju i poslovne zone Volujac u kojima ćemo omogućiti niz različitih pogodnosti za poslovanje privrednih subjekata.

U pogledu unapređenja saobraćajne infrastrukture, imamo velike projekte izgradnje istočne i zapadne obilaznice kojima ćemo dodatno unaprijediti putnu komunikaciju sa Trebinjem, a u pogledu zdravstvene zaštite planiramo projekat izgradnje nove bolnice.

Takođe, u narednom periodu namjeravamo nastaviti sve potrebne radove na izgradnji Duhovnog centra Mrkonjići i radove na revitalizaciji Starog grada u Trebinju.

PRVO TURISTIČKO MJESTO SRPSKE

FAKTOR: Da li se turisti, nakon putnih i drugih ograničenja usljed pandemije koronavirusa, ponovo u većem broju vraćaju u Trebinje i koja su turistička očekivanja za naredni period?

Ćurić: Trebinje iz godine u godinu bilježi izuzetne rezultate kada je riječ o posjetama turista, zbog čega i nosimo epitet prvog turističkog mjesta u Republici Srpskoj.

Korona je, kao i svugdje u svijetu, uticala na broj posjeta Trebinju, ali ne značajno.

Prema našim podacima, u 2019. godini zabilježili smo posjete turista iz preko 90 zemalja svijeta i 100.000 noćenja, dok smo u 2021. godini takođe imali sličan podatak – oko 100.000 noćenja u sezoni.

Ovi podaci govore da je Trebinje izuzetno atraktivno turističko mjesto i to nas motiviše da se dalje razvijamo, povezujemo, gradimo i radimo na unapređenju naše ponude, jer smo svjesni da u ovoj oblasti postoji izuzetan razvojni kapacitet.

Trebinjski turizam se posljednjih godina značajno transformisao.

Koncept tranzitnog turizma odavno je prevaziđen, jer se sve veći broj turista opredjeljuje da boravi u Trebinju više dana i da odavde posjećuje gradove i mjesta u regionu.

To nas jako raduje i zbog toga imamo potrebu da unapređujemo turistučku ponudu, kreiramo nove sadržaje koji mogu biti interesantni potencijalnim turistima i posjetiocima, a da sve to bude kvalitetno, ekonomski opravdano i dobro za našu zajednicu i šire okruženje.