Skupština grada u poslijepodnevnom nastavku sjednice donijela je odluku o osnivanju Fonda solidarnosti, te utvrđivanju posebne naknade za solidarnost, koju će za punjenje ovog fonda izdvajati privredni subjekti registrovani na području Trebinja.

Cilj osnivanja fonda, kako je obrazloženo u odluci, biće „dodatna pomoć socijalno ugroženim kategorijama građana, poljoprivrednim proizvođačima, te pomoć ekonomsko-razvojnim projektima i programima Grada Trebinja“.

Osvojena stopa naknade za solidarnost je 0,5% od ukupno ostvarenog prihoda u prethodnoj poslovnoj godini, a obavezu plaćanja imaju sva trebinjska privredna društva, javna preduzeća i fizička lica koja obavljaju profesionalnu ili zanatsko-preduzetničku djelatnost sa preko 50 hiljada KM godišnjeg prihoda.

Protiv ovih odluka bili su odbornici PDP-a i SDS-a uz tvrdnje da su odluke nezakonite jer skupština nema nadležnost da utvrđuje nove poreze, te kontradiktorne jer će suprotno od zacrtanog cilja da stvara uslove za ekonomsko-razvojne projekte – biti destimulativne za privredni razvoj, uzrokovati gašenje privrednih subjekata ili njihova preseljenja u druge sredine.

Odgovarajući na primjedbe iz opozicionih klupa, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović rekao je da je cilj ovih odluka da se obezbijede dodatna sredstva „za podsticaje u poljoprivredi i razvoj ruralnih sredina, obnove kuća, pomoć socijalno ugroženim kategorijama, pomoć za liječenje i druga socijalna davanja“, čime bi se socijalna komponenta budžeta u značajnoj mjeri rasteretila – a novac iz gradske kase značajnije preusmjerio u razvoj i investicije.

„Kapitalni prihodi gradskog budžeta danas dostižu iznos od 8 miliona KM, ali se samo 3,6 miliona KM vraća nazad u kapitalne investicije, a čak 4,4 miliona ide u potrošnju – za socijalne obaveze i plate zaposlenih. Ovo je prilika da to promijenimo i da uzmemo vazduh za jedan novi investicioni zamah već u narednoj godini“, rekao je Petrović, dodajući da će obezbjeđeni višak sredstava u budžetu biti investiran u infrastukturnu izgradnju, razvojne projekte i podsticaj preduzetništva.

Petrović je rekao da je ukupan godišnji prihod trebinjske privrede oko 800 miliona KM, što znači da bi Fond solidarnost trebalo da naplati oko 4 miliona KM po osnovu naknade za solidarnost.

Naknada neće biti udar na preduzetništvo u Trebinju, tvrdi Petrović dodajući da se najveći dio obaveza po naknadi odnosi na privredne subjekte elektroenergetskog sektora i kompaniju „Svislajon“.

„Energetski sektor u ukupnom prihodu učestvuje sa 550 miliona, a kompanija ‘Svislajon’ sa 150 miliona KM. Obaveza po osnovu ove naknade za preduzetnike sa 51 hiljadu godišnjeg prihoda iznosi samo 250 KM godišnje“, pojasnio je gradonačelnik.

On je dodao da će privredni subjekti čije bi poslovanje moglo biti ugroženo usvojenom stopom naknade, poput trgovaca i špeditora sa malom maržom, imati bonuse koje će utvrditi upravni odbor Fonda solidarnosti, što znači da ovom naknadom neće biti oporezovan njihov cjelokupni prihod.

Petrović je napomenuo da se Fond solidarnosti osniva na četiri godine, sa mogućnošću da se stopa naknade za solidarnost mijenja svake godine.

Skupština je donijela i odluku o osnivanju novog javnog preduzeća „Rad“ Trebinje, a prethodno i prestanku rada javne ustanove „Trebinjestan“.

Novo gradsko preduzeće, pored opisa poslova nekadašnjeg „Trebinjestana“, baviće se i građevinsko-zanatskom djelatnošću, čime će se, kako je pojašnjeno, na brojnim poslovima čiji je naručilac Grad Trebinje ostvariti uštede, jer neće biti potrebe da se angažuju privatni građevinci.

Gradonačelnik Petrović je pojasnio da je plan da se javno preduzeće vremenom osposobi da stvara i sopstvene prihode angažmanom na projektima drugih poslodavaca, a kao mjera socijalne politke Gradske uprave – građevinske i zanatske usluge „Rad“ će pružati besplatno socijalno ugroženim porodicama.

Odlukom o osnivanju za v.d. direktora preduzeća „Rad“ imenovan je Lazar Prcović.

Mjesne zajednice idu u reorganizaciju

Nakon što je odbacila informaciju o radu mjesnih zajednica u 2016. godini, Skupština je usvojila nacrt nove odluke o mjesnim zajednicama na području grada Trebinja i uputila ga u javnu raspravu.

Reorganizacija rada, kako je rečeno, značajno će osnažiti funkciju mjesnih zajednica, koja će u punom kapacitetu imati ulogu posrednika između potreba građana i politike Gradske uprave.

Gradonačelnik Luka Petrović pojasnio je da će se nakon provedenih javnih rasprava i donošenja odluke – biti provedeni izbori za predsjednike i članove savjeta u svim mjesnim zajednicama, i to u proceduri koja će im obezbijediti puni legitimitet – sa prikupljanjem potpisa za kandidaturu, biračkim spiskovima i glasačkim kutijama, uz animiranje građana da u većoj mjeri učestvuju u izbornom procesu.

Mjesne zajednice, istakao je Petrović, biće podijeljene u sektore, a svaki će kandidovati jednog člana u savjet.

„Izabraćemo ukupno oko 150 članova savjeta mjesnih zajednica, koliko ima i sektora, a svaki član biće ovlašćeni predstavnik 300 ili 400 stanovnika tog sektora. Preko svog predstavnika građani će mjesnim zajednicama i Gradskoj upravi delegirati infrastrukturne, socijalne i drugi probleme. Ovakav sistem rada omogućiće nam da uđemo u svaku kuću, kvalitetnije sagledamo potrebe i planiramo sredstva i aktivnosti“, pojasnio je Petrović, dodajući da će reorganizacijom stati u kraj preizbornom politikanstvu koje je do sada pratilo rad mjesnih zajednica.

Povelje grada generalu Grubaču i Dušanu Vasiljeviću

Skupština grada Trebinja jednoglasno je donijela odluke o dodjeli Povelja grada Trebinja za 2016. godinu – generalu Radovanu Grubaču, za „odbranu naroda i prostora Republike Srpske“, te Dušanu Vasiljeviću za „doprinos u oblasti privrede“.

Prethodno su odbornici, nakon budžeta usvojili i programe za 2017. godinu – korištenja sredstava od naknada za prirodne resurse u svrhu proizvodnje električne energije, zajedničke komunalne potrošnje, održavanja lokalnih, nekategorisanih puteva i gradskih ulica, te uređenja građevinskog zemljišta.