Sreća u nesreći – u izolaciji smo se zdravije hranili | Herceg Televizija Trebinje

Magazin - Zanimljivosti

Sreća u nesreći – u izolaciji smo se zdravije hranili

Datum:15.05.2020.

Tokom pandemije koronavirusa i mjera izolacije zdravije smo se hranili. Manje su se koristila gotova jela, više kupovalo voće i provrće – rezultati su preliminarnog istraživanja sprovedenog među gotovo 11.000 potrošača iz 11 zemalja.

„S obzirom na to da su ljudi bili prisiljeni da provode vrijeme u kući, isprobavali su nove recepte i izgleda da su bacali mnogo manje hrane. Tokom izolacije su se hranili zdravije, obroci su pripremani kod kuće i konzumiralo se više voća i povrća“, navodi Šarlota De Baker, koordinatorka istraživanja koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Antverpenu.

Uzorak su činili ispitanici iz Australije, Belgije, Čilea, Ugande, Holandije, Francuske, Austrije, Grčke, Kanade, Brazila i Irske. Istraživanje je sprovedeno onlajn na dobrovoljnoj osnovi u razdoblju od 17. aprila do 7. maja, od čega je 6.700 ispitanika bilo iz Belgije. Plan je da se proširi na još oko 25 zemalja, a konačni rezultati će biti objavljeni do kraja juna.

Manje su se jele grickalice
Anketa je pokazala da je većina ispitanika iz zemalja obuhvaćenih istraživanjem smanjila kupovinu gotovih i polugotovih jela koja se pripremaju u mikrotalasnoj rerni.

„Konzumiranje grickalica, poručivanje hrane iz restorana ili preko interneta i polugotove obroke zamijenili smo kuvanjem i pripremom hrane kod kuće“, kaže Azerbejdžanka koja živi i radi u Briselu opisujući šta se promenilo u njenom domaćinstvu tokom pandemije. „Izgubila sam četiri kilograma i na to sam vrlo ponosna“, dodaje.

U gotovo polovini zemalja obuhvaćenih anketom pokazalo se da ljudi kupuju manje slanih grickalica i slatkiša, premda je njihova ukupna prodaja ostala stabilna.

Konzumiranje slanih, masnih i slatkih namirnica obično je u porastu kad su ljudi pod stresom, no u vreme pandemije koronavirusa ta povećana potreba za određenim namirnicama u mnogim državama zamenjena je domaćim proizvodima, smatra De Bakerova.

Na primer, u Čileu je zabeležen velik pad prodaje grickalica, ali i najveći porast potrošnje brašna i kvasca. Potrošnja mesa, ribe i alkoholnih pića u vreme pandemije ostala je ista

Pojačana briga o zdravlju
De Bakerova naglašava da preliminarni rezultati upućuju na veoma jasne nove trendove i smatra da se oni vjerovatno u dogledno vrijeme neće menjati jer je pandemija podstakla ljude da malo više vode računa o zdravlju i zdravije se hrane.

Mjurijel Brernar, vlasnica belgijske onlajn trgovine organskom hranom, bila je primorana da gotovo udvostručiti broj zaposlenih kako bi zadovoljila potražnju kupaca za svežim organskim proizvodima.

U svim zemljama obuhvaćenim anketom ljudi su tokom karantina kupovali veće količine svježeg, konzerviranog ili smrznutog voća i povrća, a ta se promjena, kaže De Bakerova, može protumačiti kao pojačana briga za zdravlje.

Trendu je vjerojatno doprinjela i činjenica da su ljudi morali pažljivo da isplaniraju vrijeme koje će provesti u supermarketima koje je bilo ograničeno.

„Ako napravite spisak za kupovinu i unapred isplanirate obroke, mnogo je manja vjerovatnoća da ćete u kolica ubaciti neke nezdrave namirnice“, objašnjavaju istraživači.

Isprobavanje novih recepata
Učesnici ankete, većinom žene, odgovorile su da su tokom izolacije isprobavale nove recepte, koristeći i ostatke hrane od prethodnog dana, što je smanjilo savremeni trend bacanja hrane.

Ovakav odnos prema hrani verovatno je povezan i sa strahom od nestašice, veruje De Bakerova i vjerovatno će nestati kada police u supermarketima ponovo budu pune, a ne poluprazne.

I pored toga vjeruje da će se neke prehrambene navike zadržati i kad prođe razdoblje epidemije. U mnogim državama izolacija je trajala duže od šest nedelja, što je dovoljno dug period da potrošači razviju nove navike.

Ujedno, isprobavajući nove recepte stekli su samopouzdanje u pogledu kulinarskih vještina, pa će vjerovatno nastaviti da kuvaju i kada se sve završi, nada se De Bakerova.

Ipak, neki poljoprivrednici su bili na gubitku. Zatvaranje restorana smanjilo je potražnju za proizvodima poput gljiva, salate i začinskog bilja, pokazuju podaci kompanije "Freshfel Europe", koja zastupa evropski sektor proizvođača svežih namirnica čiji se godišnji promet procijenjuje na 200 milijardi evra.


Kategorija: Zanimljivosti

Šta Vi mislite o ovome?

NAPOMENA: Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove Herceg RTV već samo autora komentara! Molimo čitaoce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja!
loading...

Najčitanije u ovoj kategoriji: