Pravni okvir u BiH nije zadovoljavajući kada je elektronska trgovina u pitanju i udruženja za zaštitu potrošača pokušavaju da sa institucijama ovu oblast dovedu u institutucionalni okvir koji bi odgovarao  potrošačima, ali i svim drugim subjektima u tom lancu u skladu sa propisima EU.

Ovo je rečeno danas u Trebinju na predstavljanju projekta o doprinosu udruženja potrošača na zaštiti prava potrošača u BiH u skladu sa pravilima EU o e-trgovini.

„Onaj  ko kupuje preko drutšvenih mreža treba da kupuje samo na mjestima gdje može da otvori proizvod prije plaćanja. Ozbiljni trgovci postavljaju adresu, broj telefona, a postoji i obrazac odustajanja od onlajn trgovine“, upozorila je izvršna direktorica trebinjskog Udruženja “Oaza” Nedjeljka Ilijić.

Ilijićeva navodi da su se kupci u Hercegovini najviše žalili da nisu dobili proizvod koji su naručili ili da sami moraju snositi troškove povrata proizvoda sa kojim su nezadovoljni.

„Problem je što potrošači prije elektronske kupovine ne provjeravaju adresu niti uslove kupovine i povrata proizvoda“, rekla je ona.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “DON” Prijedor ističe da je potrebno da se mjenjaju zakonske regulative i da se u budućnosti donese poseban zakon o e-trgovini.

„Preporuke kojima ćemo se baviti u narednom periodu su da se urade pravilnici koji će jasnije definisati ovakvu vrstu trgovine u postojećem zakonodavstvu, pogotovo u Zakonu o zaštiti potrošača RS. Primjetno je da nedostaje i informisanosti o e-trgovini, pa je jedna od preporuka da se edukuju svi koji se bave zaštitom potrošača, kako bi se na isti način postupalo na svim mjestima kada je u pitanju trgovina putem interneta“, istakla je ona.

Marićeva dodaje da je prodaja preko društvenih mreža  naglo porasla posljednjih godina u BiH, a prodajom na taj  način gube registrovani trgovci i država, zbog  operazivanja i drugih nameta koje nemaju oni koji prodaju proizvode posredstvom društvenih mreža. 

„Nijedan potrošač nije zaštićen ako kupi nešto preko društvenih mreža, jer to je kupovina na mjestu koje nema adresu“, upozorila je ona.

Snežana Šešlija, izvršni direktor Udruženja građana “ ToPeeR” iz Doboja kaže da ima samo oko 10 odsto adresa  na kojima se može razgovorati o prigovorima kupaca prilikom e-trgovine. 

„Uključili smo i nadležne institucije u ovaj projekat, kako bi zaštitili sve nas kao potrošače, ali i trgovce“, navela je ona.

Iz udruženja potrošača napominju da nezadovoljni kupci mogu da se obrate njima, republičkoj inspekciji ili policiji ukoliko su “prevareni” prikom kupovine putem društvenih mreža.