Svečanom sjednicom Skupštine grada i polaganjem cvijeća na spomen-obilježja palim borcima u Trebinju je danas obilježen 13. novembar – Dan oslobođenja Trebinja u Prvom svjetskom ratu.

Na svečanoj sjednici gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić uručio je „Povelje grada Trebinja“ Bolnici i Domu zdravlja Trebinje i „Zahvalnicu grada Trebinja“ cijenjenom umjetniku Mirjani Maoduš.

Odluku o dodjeli ovih priznanja Skupština grada Trebinja usvojila je na posljednjoj sjednici, održanoj 28. oktobra.

U odluci se navodi da su Bolnica i Dom zdravlja Trebinje, kao javne zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost na sekundarnom i tercijarnom nivou te primarnom nivou zdravstvene zaštite, „pored trajnog, izuzetnog doprinosa od opšteg značaja i interesa za naš grad i regiju, za javna priznanja predložene zbog izuzetnog zalaganja zaposlenih u periodu pandemije virusom Kovid 19“.

Akademski slikar Mirjana Mira Maoduš, navodi se u odluci za javno priznanje, predložena je „zbog konstantne promocije ćirilice i pravoslavlja kroz svoj umjetnički opus na svim meridijanima i iskazano prijateljstvo prema gradu Trebinju kroz djela posvećena pjesniku Jovanu Dučiću“.

Povelja 1.jpg (793 KB)

U svečanom obraćanju gradonačelnik Mirko Ćurić je istakao da su se na današnji dan naši preci oslobodili okupatora, a naša zemlja napokon dočekala da bude slobodna i da po prvi put poslije viševijekovne borbe bude dostojna svog bitisanja.

„Zastava slobode zavijorila se 13. novembra 1918. godine u Trebinju i zato danas, poslije 104 godine, obilježavamo jednu veliku prekretnicu u istoriji našeg grada - dan kada je Treći bataljon 14. puka Timočke divizije oslobodio mjesto u kome danas živimo i omogućio mu da počne da piše nove stranice svoje budućnosti. Ovaj veliki dan jedan je od najvažnijih u istoriji Trebinja, podsjećajući sve nas, potomke onih koji su postradali ali nisu odustali od ideala slobode, dostojanstva i sloge, da treba da čuvamo njihovu svijeću vodilju koju su nam ostavili u zavjet“, rekao je Ćurić.

On je dodao da je sloboda imala veliku cijenu i da su svoje živote položili brojni naši sugrađani samo zato što su bili protiv okupatorskih sila.

„Stradanje našeg naroda počelo je još 10. avgusta 1914. godine, kada su zločinci objesili Orovčane Trifka, Obrena i Mirka, a samo dva dana poslije ubili su i pravoslavnog sveštenika - poroha korjenićkog Vidaka Parežanina. Bio je to početak golgote kroz koju će do 1918. godine proći trebinjski narod, s ciljem izvršavanja sistemskih zločina kako bi zauvijek zatrli kulturne, običajne, vrijednosne, istorijske i sve druge obrasca jednog naroda“, naveo je Ćurić.

Gradonačelnik je kazao da su monstruozni zločini zauvijek ostali svjedok jednog propalog sistema i jedne propale carevine.

„Tokom prve godine rata, ubijeno je 79 Trebinjaca, među kojima i Anica i Cvijeta. Do 1916. godine raseljeno je 40 trebinjskih sela sa 941 porodicom sa više hiljada članova. Nažalost, tačan broj mučenika nikada nije utvrđen. Stradali su Trebinjci i u logorima širom krvave carevine - od Doboja i Đera do Arada. Želim da istaknem i da je 670 naših zemljaka učestvovalo u proboju Solunskog fronta koji je donio konačnu slobodu našem gradu i Balkanskom poluostrvu. I danas poslije toliko godina sa ovog mjesta želim da pošaljem prije svega jednu hrišćansku poruku ljubavi, da ovo što su nam uradili nikada nećemo zaboraviti, ali da je na nama kao ljudima da oprostimo. Što se tiče Trebinja, samo želim da vas obavijestim da nastavljamo sa svim započetim projektima i programima. Jedino složno i zajedno možemo postići zacrtane ciljeve za dobrobit našeg grada“, istakao je Mirko Ćurić.

Nedeljko Lambeta, direktor Bolnice Trebinje je čestitajući praznik svim Trebinjcima istakao da trebinjskoj bolnici mnogo znači ovo najveće priznanje Gradske uprave.

„Zahvaljujem u ime 301 zdravstvenog radnika u Bolnici Trebinje, koji su u protekle dvije i po godine bili u jednom ratu, sa nevidljivim neprijateljem, gdje je bilo preko 3.000 pacijenata hospitalizovano. Ovo priznanje će nam biti podstrek da u narednom periodu budemo još bolji i da naši zdravstveni radnici pruže bolju zdravstvenu zaštitu svim građanima Trebinja i Hercegovine“, naveo je Lambeta.

Maja Mićunović, direktor Doma zdravlja Trebinje zahvalila je na ovom značajnom priznanju za koje je rekla da će biti podsticaj za medicinske radnike da rade još bolje.

„Ovo priznanje biće podsticaj svima nama da radimo još bolje i da svim sugrađanima, ali i drugim ljudima koji dođu u naš grad omogućimo još bolju, kvalitetniju i dostupniju primarnu zdravstvenu zaštitu“, dodala je Mićunović.

Akademski slikar Mirjana Maoduš je čestitajući praznik istakla da izuzetno cijeni Dučićevu poeziju, poručujući da bi svi trebalo da se potrudimo da Dučićev književni opus bude predstavljen i van granica, te da njegova poezija bude prevedena na strane jezike a Dučićeve knjige nađu mjesto u najelitnijim knjižarama svijeta.

„Drago mi je što ste me na ovaj način primili u vaš grad, u grad Jovana Dučića. Fascinirana sam Dučićevom poezijom, njegovom finoćom koju je imao kao diplomata. Pokušavam na svoj način da Dučićeve pjesme pokažem van granica i željela bih da se svi zajedno trudimo u tom pravcu“, kazala je Maoduš.

Delegacija Grada Trebinja i Konzularne kancelarije Republike Srbije u Trebinju prethodno su položili vijence na Spomenik oslobodiocima Trebinja od 1914. do 1918. godine.

Maja Mićunović, direktor Doma zdravlja Trebinje zahvalila je na ovom značajnom priznanju za koje je rekla da će biti podsticaj za medicinske radnike da rade još bolje.

„Ovo priznanje biće podsticaj svima nama da radimo još bolje i da svim sugrađanima, ali i drugim ljudima koji dođu u naš grad omogućimo još bolju, kvalitetniju i dostupniju primarnu zdravstvenu zaštitu“, dodala je Mićunović.

 strane jezike a Dučićeve knjige nađu mjesto u najelitnijim knjižarama svijeta.

„

Delegacija Grada Trebinja i Konzularne kancelarije Republike Srbije u Trebinju prethodno su položili vijence na Spomenik oslobodiocima Trebinja od 1914. do 1918. godine.

Cvijeće je položeno i na druga spomen-obilježja na području grada.

Dan oslobođenja Trebinja uspomena je na 13. novembar 1918. godine, kada je 14. pješadijski puk Timočke divizije srpske vojske umarširao u grad i donio slobodu nakon viševijekovne turske i austrougarske okupacije ovih prostora.