Polno prenosive bolesti su izazivači infekcija koje se uglavnom šire putem seksualnog kontakta. One predstavljaju značajan globalni problem, jer osim što su jako rasprostranjene mogu u ozbiljnoj mjeri ugroziti zdravlje ljudi. Uzročnici mogu biti različiti, od virusa, preko bakterija do gljivica, baš kao što su i njihove manifestacije različite.

Jedno od najčešćih takvih oboljenja je Humani papiloma virusu - HPV. Postoji puno tipova ovog virusa od kojih se neki spontano povlače uslijed djelovanja odbrambenog mehanizma našeg tijela, dok drugi mogu izazvati jako teške komplikacije. Zato je važno da se radi na razvijanju svijesti i prevenciji bolesti kako bi se maksimalno smanjio rizik od dobijanja HPV-a.

Ali ako ste primijetili neke bradavičaste promjene na koži, posebno u genitalnoj regiji, odmah se javite ljekaru ili ako sumnjate, uradite HPV test. Tako ćete pouzdano znati da li zaista nosite u sebi ovaj prilično neprijatan a u nekim slučajevima i jako rizičan virus i da li su te bradavice zapravo kondilomi.

Evo nekoliko osnovnih činjenica o Humanom papiloma virusu i o tome koliko je on opasan po zdravlje ljudi.

Šta je zapravo Humani papiloma virus?
Humani papiloma virus je jedan od najčešćih seksualno prenosivih bolesti u svijetu. Iako većina osoba koje su zaražene HPV-om nema nikakve simptome, one mogu biti njegovi prenosioci, pa čak i duži period nakon što se simptomi ove bolesti povuku.

Do danas je identifikovano više od 100 različitih vrsta (genotipova) HPV-a. Prenose se kontaktom sa zaražene na zdravu osobu. Oni najopasniji sojevi mogu izazvati rak grlića materice, anusa ili penisa. Ovo je samo jedna u nizu potvrda koja nam govori da simptome ove zarazne bolesti moramo shvatiti jako ozbiljno.

Vrste HPV-a
Humani papiloma virus obitava u epitelnim ćelijam koje se nalaze na površini kože. Od preko 100 genotipova njih oko 60% uzrokuje bradavice koje se mogu pojaviti na rukama i stopalima, dok 40% uzrokuje genitalne bradavice, takozvane kondilome. Javljaju se u sluzokoži tijela čovjeka u genitalnoj regiji, pa se tako mogu pojaviti na površini vagine, anusa, vulve, grlića materice i glave penisa. Ali isto tako mogu se pojaviti i u ustima i grlu. Generalno ih možemo podijeliti na visokorizične po zdravlje ljudi i one koji imaju nizak rizik.

HPV sojevi visokog rizika
Visokorizični sojevi uključuju HPV 16 i 18, koji uzrokuju oko 70% karcinoma grlića materice. Ovi tipovi podstiču brži razvoj lezija a zatim i ranica koje kasnije prerastaju u veće rane. Zato je jako važno da u ranom periodu kada se uoče promjene izvrši testiranje. Treba istaći da pozitvan nalaz na ova dva soja ne znači da će osoba oboljeti od karcinoma. Drugi visokorizični humani papiloma virusi uključuju sojeve 31, 33, 45, 52 i 58.

HPV sojevi niskog rizika
Niskorizični sojevi uključuju HPV 6 i 11 ali i  42, 43, 44. Oni uzrokuju oko 90% genitalnih bradavica, koje se jako rijetko razvijaju u teža, kancerogena stanja. Ove izrasline obično imaju oblik karfiola, nepravilnih kvržica sa punom malih tačkica. Bradavice ovog tipa se mogu pojaviti i nedjeljama ili mjesecima nakon što ste imali seksualni odnos sa zaraženim partnerom.

HPV: uzroci i faktori rizika
Humani papiloma virus inficira osobu tako što ulazi kroz posekotinu, ogrebotinu ili jednostavno kontaktom zdravog i zaraženog dijela kože. Osim toga, dobija se i vaginalnim, analnim ili oralnim seksom. Štaviše, buduće majke mogu prenijeti HPV i na svoju bebu ako imaju kondilome kada su trudne. Virus je toliko zarazan da ga možet dobiti i ako dodirnete površinu koja je ranije bila u kontaktu sa genitalnom bradavicom.

Određeni faktori mogu povećati vaše šanse da dobijete HPV, to uključuje:

●     Direktni kontakt. Mjesta na vašoj koži koja su ogrebana ukoliko dođu u direktni kontakt sa bradavicom ili predmetom koji je ona dodirnula mogu izazvati infekciju.

●     Broj seksualnih partnera. Što veći broj seksualnih partnera imate, veći je rizik da dobijete HPV. Pa čak i da ranije niste imali partnera a sada imate nekog ko je promijenio dosta njih, šanse za inficiranje humanim papiloma virusom su veće.

●     Starosna dob. Djeca imaju veću vjerovatnoću da dobiju obične bradavice. Genitalne su češće kod adolescenata i mladih osoba.

●     Slab imuni sistem. Ako već imate neka oboljenja, poput HIV-a ili ste na liječenju koje slabi vaš imuni sistem onda je veća vjerovatnoća da ćete dobiti HPV.

Da li se možete izliječiti od HPV-a lijekovima?
Nažalost, ne postoji specifičan lijek humani papiloma virus koji bi ga odmah ubio. Međutim, postoje kreme i gelovi koji vam mogu pomoći da se brže oslobodite genitalnih bradavica. Ako imate potrebu za njihovim korišćenjem, prepisaće vam ih ljekar, nakon pregled i procjene. Na sreću, imuni sistem čovjeka je efikasan u uklanjanju virusa. Većina HPV virusa nestaje najduže za godinu ili dvije dana.

Ono što je bitno istaći da je osoba zarazna sve dok u sebi ima virus bez obzira da li ima simptome ili ne. Na primjer, čak i ako su kondilomi nestali i dalje možete širiti virus, jer se on još uvijek nalazi u vašem tijelu. Tek kada vaš imuni sistem uništi virus, prestajete da budete zarazni. Kao što smo to već rekli, izlječenje može potrajati i godinu dana.

Prevencija HPV-a
Najbolja prevencija je da vodite računa o svom seksualnom životu. Ne mijenjajte partnere često, i potrudite se da uvijek koristite prezervativ. Ipak, imajte na umu da čak i u slučaju da koristite zaštitu, može doći do kontakta zdrave kože koja je na kraju prezervativa nezaštićena sa onom oboljelom, pa se tako infekcija može prenijeti.

Takođe, treba istaći da je od 2006. godine moguće dobiti zaštitu od HPV-a vakcinacijom. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti je preporučio sprovođenje imunizacije protiv oboljenja izazvanih HPV-om kod djevojčica čiji je uzrast između 12 i 14 godina. Za sada vakcinacija nije obavezna.

Dakle, Humani papiloma virus je infekcija kojoj treba pristupiti sa najvećom pažnjom. Ukoliko primijetite bradavice posebno u genitalnom dijelu odmah se javite ljekaru. Iako možda nema razloga za brigu najbolje je sve provjeriti na vrijeme.

https://www.pexels.com/photo/woman-leaning-at-the-table-3209117/ 

https://www.pexels.com/photo/doctor-consulting-a-patient-7659869/ 

https://pixabay.com/photos/lab-analysis-diagnostics-hospital-2815632/