ŠTA JE TREBINJU KULTURA? GDJE NAM SE PUTEVI SUSREĆU I U KOM PRAVCU VODE? KAKO SE KREIRAJU SADRŽAJI NAŠIH POZORNICA I ŠTA ĆE NAM OVE GODINE PONUDITI? – ZA „GLAS“ GOVORI SLAĐANA SKOČAJIĆ, NAČELNIK ODJELJENJA ZA KULTURU U GRADSKOJ UPRAVI

 „U toku godine stiže nam na desetine ponuda iz svih domena umjetnosti - pozorišne, muzičke, izdavačke i to sve referentnijih autora i organizatora. Prestižno je izlagati u galerijama u gradu Trebinju. Na posljednjem javnom pozivu imali smo 120 autora za izbor od 10 izložbi, sa našim vrlo skromnim učešćem. Trebinje može birati...“

Za one koje ne vole da se previše zamaruju širokim i dalekim perspektivama - kultura je trošak kojeg bi se rado odrekli. Za druge, za većinu - uvjereni smo ili se bar hrabrimo takvim uvjerenjem – ona je neizostavan društveni sadržaj kvalitetog života, onaj njegov dio koji svestrano obogaćuje čovjeka, otvara mu nove vidike. Za treće, opet (a to se i sa naših pozornica kulture nerijetko moglo čuti) kultura je i više od toga - razvojna šansa. Kako vi, načelnice Skočajić, vidite taj odnos? Šta je nama kultura i koji su interesi grada u ovoj plemenitoj djelatnosti stvaralačkog duha?
- Ovim pitanjem ste me vratili na matematiku. Mogli bismo postaviti teoreme „kultura je trošak“ i „kultura je investicija“. Prva postavka, ako je kultura trošak, to znači da smo platili nešto što je potrošna roba/usluga, a lako je dokaziva druga teorema da se radi o investiciji - samo treba sagledati rezultate ulaganja ili neulaganja u kulturu. Pod ulaganjem u kulturu se ne misli samo na ulaganje u manifestacije. Kulturu čini kompozicija sastavljena od puno elemenata kao što su: očuvanje kulturne baštine, očuvanje jezika, afirmisanje savremenog umjetničkog stvaralaštva, socijalna kohezija, kvalitet životnog okruženja, pristup najvišim kulturnim, humanim vrijednostima, kultura življenja.

Mi funkcionišemo po projektnom modelu da svaki zadatak ima svoj tok. I  razmišljamo koliko vrijedi uložiti sredstava da se realizuje taj projekat. Kad govorimo o manifestacionoj kulturi, nekad se odluka donosi na osnovu broja publike kojoj je namijenjeno, nekad na osnovu profila publike. Moramo razmišljati o strateškim ciljevima koje smo sebi postavili. Moramo poštovati i štititi ono što je naša kulturna baština – zapostavljanjem, nebrigom i negiranjem kulturnog identiteta, poništavamo sebe.

I na kraju, hvala Vam što ste mi olakšali odgovor Vašim završnim pitanjem. Kako rekoste, kultura je plemenita djelatnost duhovnog stvaralaštva (mala igra riječi) i neizostavan društveni sadržaj kvalitetnog života.

Koliko je Trebinje danas zaista - grad kulture. Onima koji ovu kovanicu doživljavaju tek kao prigodnu i već potrošenu parolu, šta biste ponudili kao kontraargument?
- Smatram da je Trebinje otvoren grad, povoljnog socio-kulturnog okruženja. Ne smijemo zaboraviti da se i kultura mijenja pod uticajem društvenih promjena, ali i da kultura, s druge strane, stimuliše i usmjerava te promjene. Ja Vam mogu reći da nam u toku godine stiže na desetine ponuda iz svih domena umjetnosti - pozorišne, muzičke, izdavačke i to sve referentnijih autora i organizatora. Prestižno je izlagati u galerijama u gradu Trebinju. Na posljednjem javnom pozivu imali smo 120 autora za izbor od 10 izložbi, sa našim vrlo skromnim učešćem. Trebinje može birati. Naravno, mi radimo i na stvaranju nove publike - sve naše kulturne ustanove rade sa najmlađom populacijom. Priredbe se vraćaju na mala vrata u naše škole. Muzička škola i Likovna akademija su važni zamajci kulture našeg grada.

Okom turiste to izgleda ovako: Trebinje je čist grad, sa kultivisanim zelenim površinama, saniranim i popločanim Starim gradom, sa  izvanrednim šetnicama, opranim fasadama, bogatim kulturnim sadržajem, okruženje živopisnog mediteranskog ambijenta. Ako dodamo kvalitet  obrazovnih i kulturnih ustanova u gradu, širinu mogućnosti za zadovoljenje kulturnih i drugih potreba, izgrađen imidž grada kao primamljive turističke destinacije u širim regionalnim i međunarodnim razmjerama -  sve je to, nadam se, dovoljan kontraargument stavu da je kovanica „grad kulture“ samo floskula ili poštapalica.

Trebinje bi uskoro trebalo da dobije i prvu strategiju razvoja kulture - za period do 2030. godine. U osnovnim crtama, šta će biti njen sadržaj i kuda vode planirane smjernice razvoja?
- Strategija kulture je u prvoj fazi izrade. To je proces koji ima više faza. Mi smo u fazi analize prošlosti, trenutnog stanja, imidža koji je postignut i šansi koje su pred nama. Mi hoćemo da kultura bude jedan od bitnih pokretačkih faktora za poslovnu i turističku ekspanziju, ali strategiju za kulturni razvoj nikako ne smijemo posmatrati samo kao sredstvo za ostvarivanje profita. Izuzetno je važno za strateške ciljeve postaviti i    razvoj kulturne participacije, znanja, kreativnosti, inovativnih potencijala. Važno je usklađivanje ekonomskog, socijalnog i kulturnog aspekta razvoja, a kako narod kaže - najteže je naći „dobru mjeru“. Eto, mi se trudimo da mjerimo pažljivo i ne znam koliko ćemo uspjeti. Zadatak je težak, ali su naše namjere jasne i usmjerene opštoj dobrobiti. Da se  Trebinje razvija i napreduje, a da sačuva autentičnost!

Nisu baš svi upućeni u poslove administriranja, pa stoga ne smatram da je suvišno upitati - ko i na koji način u Trebinju uopšte kreira i oblikuje kalendar kulturnih dešavanja? Čime se u izboru sadržaja ponajviše rukovodite?
- Ima više puteva kako neko kulturno dešavanje stiže do publike. Imamo Savjet Trebinjskog kulturnog ljeta koji odlučuje koje manifestacije će biti uključene u ovu osovinu manifestacione kulture. Uvijek se poštuju tradicionalne manifestacije, ali se dodaju i nove uz dobru pažnju i vrlo konstruktivne dijaloge i rasprave. Udruženja građana plasiraju svoje aktivnosti kroz Javni poziv za kulturu i nauku.

Često imamo i „kulturne poklone“ vrijedne pažnje. U ovom mjesecu smo imali slikarsku koloniju „Koreni“, poklon dr Lasla Puškaša, gdje je šest akademskih slikara uradilo 18 vrijednih slika i iste poklonilo ravnomjerno JU Dom mladih gdje se kolonija odvijala, JU Kulturni centar koji je bio organizator kolonije i Gradu Trebinju.

U mjesecu maju smo imali nastup Srpskog pjevačkog društva „Svetosavnik“ iz Podgorice, koje je priredilo rusko-srpsko muzičko-poetsko veče pod nazivom „U polju je breza stajala“.

Evo i najave - 19. septembra u Kulturnom centru imamo gratis koncert najelitnijeg folklornog sastava Nacionalnog ansambla „Kolo“. Bojim se da nekog ne zaboravim...

Trebinje je izgradnjom imidža grada kulture došlo u novu poziciju, poziciju da nam se kulturni sadržaji nude. Mi odaberemo ono što je po našoj procjeni kvalitetno i prihvatljivo vodeći računa da nam se ne plasira nešto što ima neprihvatljivu sadržinu ili poruku. Neko odbijanje shvati kao uvredu, ali moramo i to podnijeti. Ne možemo zbog nečije sujete mijenjati našu kulturnu politiku.

Navešću primjer kad je izdavaštvo u pitanju - ako neko napiše nekakvu „knjigu“ ili knjižicu, štampa je u svojoj režiji, nema respektabilno ime za recezenta, nema lektora, to je uz sve uvažavanje autora ipak kvazi literatura i ne može biti prihvaćena. To može da se čita na privatnim sjedeljkama, ali ne može dobiti prostor za promociju u našim kulturnim ustanovama. Ali ovaj navod treba odvojiti od podrške koju dajemo mladim stvaraocima da objave neki svoj prvijenac, koji će biti testiran od strane lokalne publike.

Manifestacije posvećene Dučiću i festival dramskih amatera – najstarije su kulturne tradicije grada. Koliko uspijevamo da novim idejama, sadržajima i konceptima zadržimo svježinu i otvorimo nove puteve tradicijama koje već decenijama baštinimo?
- Mi poslije svake manifestacije pravimo analizu i ocjenjujemo događaj. Ove godine smo poslije Dučićevog dana napravili preporuku o bitnim izmjenama koje neće umanjiti kvalitet. A za Dučićeve večeri smo režiseru dali preporuku da se u program uvrsti naš mladi pijanista i kompozitor Marko Kovač. Naše opredjeljenje je da pored istaknutih umjetnika, koji nam dolaze uglavnom iz Beograda, damo priliku i našim mladim umjetnicima da svojom svježinom oplemene najznačajnije manifestacije. To je novi koncept. Tradicionalne manifestacije svakako imaju svoju draž, ali sam i na početku ovog intervjua govorila o nužnosti - da društvene promjene  neminovno prate i promjene u kulturi.

Sa premijere predstave "Pomračenje" koja će ove godine predstavljati naš grad na Festivalu festivala (Foto: Jovan Vidaković)

Za Festival festivala ove godine imamo predstavu „Pomračenje“ Gradskog pozorišta, u režiji mladog glumca Miloša Lučića, pripravnika u JU Kulturni centar, kome je ovo režiserski prvijenac. Premijera je održana 22. o.m. i izazvala je burne aplauze i ovacije publike. Možda smo mi stariji malo i žmurili na neke scene, ali ako je pozorišna sala bila do posljednjeg mjesta ispunjena našom divnom mladosti, to znači da smo mladu publiku vratili u pozorište. E, to je za mene uspjeh!

U međuvremenu, utemeljene su neke nove manifestacije. Posljednjih godina Trebinje je postalo pravi festivalski grad. I ovog ljeta uživaćemo u izabranim ostvarenjima evropske i mediteranske filmske produkcije. Gosti festivala „Music&More“, izvrsni instrumentalisti, ugledni muzički pedagozi i talentovani studenti sa skoro svih kontinenata doneće opet u naš mali grad ponešto od atmosfere velikih svjetskih pozornica klasične muzike. Od prošle godine Trebinje je domaćin i džez festivala, a najmlađa među manifestacijama koja, takođe, ozbiljno računa na dugovječnost je međunarodno pijanističko takmičenje „Trebinje classic“, koje je ove godine održano prvi put...
- Da, čini mi se da ste sve pomenuli i koristim priliku da se zahvalim Radio Trebinju i našem mjesečniku „Glas Trebinja“ što nas pomno pratite na svim dešavanjima, što nije nimalo lak zadatak.

Kratko ću: Festival mediteranskog i evropskog filma će, ako organizatori „poslušaju“ naše preporuke, ove godine imati manje „već viđenih“ dokumentarnih filmova a više kvalitetno titlovanih igranih filmova, uz projekcije na manjem broju lokacija, da bi pravi filmofili mogli ispratiti više filmova. Princip „manje je više“ i po kvlitetu i po dostupnosti.

Music&More SummerFest u svom prepoznatljivom ambijentu, ali ove godine uz gostovanje u Herceg Novom i Čačku u sklopu predstavljanja našeg grada kao zvaničnog partnera grada Čačka, prve nacionalne prestonice kulture Srbije.

Vrsni instrumentalisti i "ozvjezdana" panorama grada: Gala koncert na Crkvini po tradiciji otvara Music&More SummerFest

„Trebinje classic“ je nova veoma važna zvjezdica na kulturnom nebu Trebinja, pijanističko takmičenje koje je okupilo veliki broj učesnika, respektabilan žiri, umjetnike svjetskog glasa, ali opet ističem oplemenilo prostor Kulturnog centra, jednako kvalitetnim muzičkim instrumentima i publikom koja je uživala u čarobnim tonovima klasične muzike. Moram istaći zahvalnost direktorici Muzičke škole Trebinje gospođi Duški Babić, koja je sa svojim profesorima iznijela ovaj izuzetno zahtjevan i izazovan projekat.   

Kako biste ocijenili rad i doprinos ustanova kulture u Trebinju? Utisak je da većina njih zaista pokazuje živost i inventivnost na istom zadatku - da kulturni život grada učine bogatijim.
- Bila sam u prilici da upoređujem naše ustanove kulture sa adekvatnim ustanovama kulture u drugim gradovima, mnogo većim od Trebinja. Osjećam ponos zbog činjenice da sve tri javne ustanove, kako republičke - biblioteka i muzej, tako i Kulturni centar čiji je osnivač Grad Trebinje, a svakako i Radio i Glas Trebinja, kao bazični mediji, zaista rade izvanredno.   

Namjerno ne govorim pune nazive ustanova, znate ono „Javna ustanova kulture... pa naziv“, jer su svojim radom stvorile prepoznatljiv imidž. Najlakši i najljepši dio posla za Odjeljenje za kulturu je onaj kada je bilo koja ustanova kulture organizator manifestacije. Onda smo mi nagrađeni time što prisustvujemo istim. Usput slušamo Radio Trebinje, pratimo najbrži portal Radio Trebinje da vidimo prve fotografije i utiske iskusnog novinarskog oka,  a sve što propustimo dobijemo u Glasu Trebinja. Šta reći?

Uz sve ovo već pomenuto, gostujuće i manifestaciono - koliko Grad uspijeva da podstakne i domaću kulturnu produkciju? Gdje su, po vašem mišljenju, danas žarišta kreativnog aktivizma? A na kojim poljima, s druge strane, još nedostaje stvaralačke inicijative ili su potencijali nedovoljno iskorišćeni?
- Već sam praktično odgovorila i na ovo pitanje, ali vrijedi pomenuti - kada uporedimo vrijeme nekad i vrijeme sad - da je Trebinje iznjedrilo veliki broj mladih umjetnika. Imamo što je nama poznato osam diplomirnih glumaca. Ako nam je pristigao još neki, onda mu čestitamo i očekujemo da nam ponudi svoju diplomsku predstavu jer u Trebinjskom kulturnom ljetu imamo stavku namijenjenu našim mladim glumcima. Sad već imamo i diplomce iz oblasti produkcije, režije, scenografije i čini mi se da se polako stvara prostor za profesionalno pozorište. Ne danas, ne ove godine, ne dogodine ali moramo težiti tome, jer Trebinje to zaslužuje. Imamo pijaniste, profesore naše Muzičke škole, pjesnike, akademske slikare koji prolaze našu izvrsnu Likovnu akademiju. Imamo mogućnost da osnažimo kulturnu scenu domaćom produkcijom. Imamo našu Natašu Ninković koja treba biti naša muza glumišta. I pozivam sve naše  umjetnike koji su se ostvarili na daskama širom regiona da ne zaborave svoj grad. Znamo da je najteže pred svojom publikom, ali ti aplauzi su i  najdraži. Trebinjska publika je znana i probirljiva. Ali zna nagraditi dugotrajnim aplauzima, ovacijama i ustati na noge pred onim koji to zaslužuju.

Kada govorimo o stvaralaštvu naših sugrađana, novina od prošle godine, ako se ne varam, je finansijska podrška domaćim autorima za štampanje knjiga. Kakva su dosadašnja iskustva sa ovim programom?
- Dobro ste informisani. Da bi spriječili sporadičnu finansijsku podršku, na osnovu molbe iza koje se krije „mačak u vreći“, odlučili smo da tom vidu podrške prisupimo sistematski, otvorenim javnim pozivom, koji se zasniva na preciznom pravilniku a koji pomaže stručnoj komisiji da ocijeni pristigle radove. Poziv je osmišljen samo za autore iz Trebinja ili za autore koji pišu o Trebinju. Javne ustanove čiji je osnivač Grad ne mogu biti podnosioci prijave. Komisija može i uslovno odobriti sredstva i dati stručne preporuke, npr. dodatno lektorisanje, recezenti i sl. Isti autor ne može konkurisati tj. dobiti sredstva dvije godine za redom - da ne izazovemo hiperprodukciju „knjižica“. Nekoga podržimo da ga ohrabrimo, neko se javlja jednom za objavu svog „životnog“ djela. Ono što je važno, autori se ne ljute i kada su odbijeni jer su jasne propozicije.

Za kraj, pored već pomenutih, tradicionalnih, kakvi nas programi još očekuju za ovogodišnje Trebinjsko kulturno ljeto? Šta biste sugrađanima posebno preporučili?
- Ove godine Trebinjsko kulturno ljeto ima, da kažem, klasične programe. Nismo uveli nikakve novine, ali smo pripremili poznate manifestacije u novom ruhu. I da, organizovaćemo veče horske muzike! Trebinje ima četiri izvanredna hora, koji se mogu svojim repertoarom i kvalitetom izvođenja iznijeti sa svakom scenom i prilikom. Imamo zastupljene sve žanrove kroz djelovanje crkvenog hora „Sv. Vasilije Ostroški i Tvrdoški“, gradskog hora „Tribunia“, Hora muzičke škole i naših najmlađih „Bubamaraca“. Pozvaćemo da gostuju u toj noći i druge horove - i to će sigurno biti noć za pamćenje.  Jer svaki od naših horova je svojim koncertima u ovoj godini pokazao da predstavljaju bisere u kulturnoj nisci grada Trebinja.

Pokušavamo još da naše trgove i pjacete oživimo u predvečerjima zvucima violina, viola..., performansima i tako damo našem lijepom gradu još jednu notu Mediterana.  

Pozivam naše građane da prate manifestacije i daju svoje sugestije. Otvoreni smo za sve primjedbe. Kritikujte, ali i hvalite. Imate šta.