U Muzeju Hercegovine u toku su građevinski radovi na rekonstrukciji cjelokupnog izložbenog prostora Dučićevog legata gdje su smješteni Dučićevi pokloni i njegove lične stvari.

Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine Trebinje kaže da u ovom dijelu muzeja, koji je od izuzetne vrijednosti i važnosti, od ulaska u ovu zgradu, odnosno, useljenja 1989. te 1996. kada je otvorena stalna postavka, do sada nije rađena nikakva sanacija.

“S obzirom da je zgrada stara, da su u međuvremenu promijenjeni otvori, da su uslovi mnogo bolji nego što su bili u početku, smatrali smo da je naša ne samo moralna nego i muzejska dužnost da te eksponate koji su zaista izuzetno vrijedni, ne samo što su poklon od Jovana Dučića nego i zato što je to najveća zbirka stranih predmeta iz perioda Rima u BiH, adekvatnije smjestimo. Pošto eksponati nisu sada u Muzeju, ustupljeni su Galeriji Akademije nauka i umjetnosti RS, radi izložbe povodom 150 godina od rođenja Jovana Dučića, stvorila se dobra prilika da počnemo građevinske radove. Na taj način željeli smo i da i mi poput drugih gradova obilježimo ovaj značajan jubilej”, navodi za Radio Trebinje Grujićeva.

Do sada su završeni radovi na unutrašnjim zidovima, sa nekih skinuti malteri, ispod čega se vidi hercegovački kamen, koji će ukrašavati dio Dučićevog legata.

"Osim toga, radimo i na sanaciji podova, te uvođenju nove vrste grijanja i hlađenja, koje će omogućiti da se sa fasade zgrade Muzeja skinu i preostali klima uređaji koji narušavaju njen izgled", istakla je Grujićeva.

Dodaje da bi radovi trebalo da budu završeni do početka turističke sezone te da će Dučićev legat nakon rekonstrukcije biti drugačije organizovan.

“Planirali smo da razdvojimo taj arheološki dio, odnosno rimsku kamenu plastiku, a da ovaj manji prostor bude jedan intimni prostor gdje bi se nalazili, osim Dučićevog ambasadorskog odijela i ordenja, i slike iz njegove Umjetničke zbirke i eventualno bi se pronašla i njegova prepiska koju Muzej čuva. Osim što se čuva u Narodnoj biblioteci, u Muzeju se čuva sve ono što je vezano upravo za spomenike i ukrašavanje grada Trebinja. Tako da imamo pisma Atanasija Popovića, Uroša Predića i to će sve biti u novoj postavci. Zbog svega toga je potrebno vrijeme i osmišljavanje prostora, a naravno i sredstva”, istakla je Ivana Grujić.

Prvobitna sredstva su obezbijeđena iz budžeta Grada Trebinja te donacije 82-godišnje Italijanke Karmele Skarano Maračić iz Barija, koja je diplomirala na književnosti Jovana Dučića, a koja je putem Udruženja "Sestosenso" uplatila 3.000 evra.

Grujićeva je pozvala sve ljude koji vole Trebinje i Dučića da pomognu rekonstrukciju prostora ali i same Dučićeve postavke.

“Zato su potrebna znatna sredstva. Mi smo pripremene radove obavili ali treba još dosta toga. S obzirom da je Dučić tolike godine, toliko novca uložio u svoj grad, sada bi bila prilika da svako pomalo bude darodavac svom gradu jer sve ovo što je urađeno i što se radi ostaje za naredna pokoljenja. Tako da pozivamo sve ljude dobre volje da na bilo koji način pomognu, nije bitno kolika su sredstva, bitno je da ne radimo ovo sami nego da radimo zajedno. Jer je takva bila i ideja Jovana Dučića”, navela je za Radio Trebinje Grujićeva.

Impozantna prošlost grada Trebinja - otkriveni bedemi u prizemlju Muzeja

Radovi su i u prizemlju Muzeja Hercegovine, ispod podova postojećih kancelarija, pronađeni su ostaci srednjovjekovnog starog Trebinja u vidu velikih bedema.

“Ovo je jedno, zaista, izuzetno važno otkriće koje se nadovezuje na ona otkrića od prije ali je važno da bude prezentovano na pravi način. Imamo zgradu Muzeja koja je istorijska zgrada i kao spomenik kulture zaštićena, koja se nalazi na slojevima austrugarskog, turskog i srednjovjekovnog perioda i na taj način pokazujemo tu bogatu istoriju cijele Hercegovine i ovog područja”, pojasnila je Grujićeva.

Taj prostor će biti pretvoren u izložbeni.

“Sada se radi na fugovanju zidova, pod će biti stakleni i posjetioci će odmah u prizemlju moći da se upoznaju sa tom prošlošću grada Trebinja. Tu planiramo jednu manju postavku -Istorija grada Trebinja od praistorije do danas- gdje bi to bila početna tura kroz sve ove slojeve, a posjetioci bi imali tu izuzetnu priliku da vide te zidine ispod“, navela je ona za Radio Trebinje.

Pored ostalog u narednom periodu biće istraženo i cijelo dvorište Muzeja Hercegovine.